Zamjenica župana Žaklina Marević i savjetnik za međunarodnu suradnju Luka Vidak primili su u četvrtak veleposlanicu Kraljevine Norveške NJ. E. Astrid Versto.
U njenoj su pratnji bili počasni konzul Kraljevine Norveške u Dubrovniku Tonći Peović, predsjednik Hrvatsko-norveškog društva Petar Baničević, predsjednik Podružnice Društva u Dubrovniku kapt. Lenko Garbin i predsjednik Mjesnog odbora Dubravica Pero Stjepović.
Zamjenica župana je upoznala veleposlanicu s gospodarskim značajkama Dubrovačko-neretvanske županije s naglaskom na potrebi prometne povezanosti kao pretpostavke budućeg razvoja. Kao najvažniju gospodarsku granu zamjenica župana je istaknula turizam, zatim poljoprivedu, ali i potencijal razvoja zdravstvenog turizma i poduzetništva.
– Mogućnost suradnje Hrvatske i Kraljevine Norveške moguća je na puno područja, ali posebno bih izdvojila školjkarstvo, koje ima velik razvojni potencijal, a projekt Centra za marikulturu prijavljen je kroz iskaz interesa za program Norveških financijskih mehanizama -rekla je zamjenica Marević.
Veleposlanica Versto kazala je kako su Hrvatska i Norveška po mnogočemu slične, zbog čega je uvjerena kako će se u budućnosti suradnja dviju zemalja pojačati. Kao najbolju priliku za suradnju veleposlanica Versto također je istaknula Norveške financijske mehanizme (tzv. grantove), od kojih je do 2021. godine Hrvatskoj na raspolaganju 46,6 milijuna eura.
Tijekom susreta bilo je riječi o područjima i konkretnim projektima na kojima bi se mogla razviti suradnja, a koristeći Norveške financijske mehanizme, koji su fondovima EU po svojim ciljevima komplementarni. Kako je pojasnila veleposlanica, radi se o sredstvima koja su rezultat sporazuma o Financijskim mehanizmima Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Financijskim mehanizmima Kraljevine Norveške za razdoblje 2014.-2021. Sporazume su Norveška, Island i Lihtenštajn potpisali s EU 2016. godine, a potpore su podjeljene u dva sustava – jedan koji financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška (EGP mehanizmi) i drugi koji financira samo Norveška (Norveški mehanizmi). Tijekom navedenog razdoblja 15 zemalja Središnje i Južne Europe te Baltika imaju na raspolaganju 2,8 milijardi eura (1,5 milijardi kroz EGP i 1,3 milijardi kroz Norveške mehanizme). Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 103,4 mil. eura, od čega 56,8 mil. eura iz EGP financijskih mehanizama i 46,6 mil. eura iz Norveških financijskih mehanizama.
Osnovni cilj zbog kojeg je uspostavljen ovaj financijski mehanizam je smanjivanje društvene i
ekonomske nejednakosti te jačanje bilateralnih odnosa sa zemljama u koja se sredstva ulažu.