Oštro protivljenje turističkih vodiča, što ponaosob, što putem strukovnih udruga, Prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu, nije urodilo plodom. Naime ovaj je Zakon 15. rujna upućen u hitnu proceduru. Rasprava je otvorena dan nakon toga. Isti dan i zaključena. Tako da je sada posve izvjesno da će na snagu stupiti zakonske promjene zbog kojih su domaći turistički vodiči, o čemu smo nedavno i pisali, doslovno ogorčeni.
‘Zeleno svjetlo’ Odbora za turizam
Odbor za turizam izmjenama koje se tiču zakonske regulative djelatnosti turističkog vođenja dao je „zeleno svjetlo“, uz argumentaciju kako se „predloženim Zakonom rješava pitanje različitog tretmana u pružanju usluga turističkog vodiča od strane državljana država članica OECD-a“ (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, op.a.). Sa 7 glasova „za“, 3 „suzdržana“ i 1 „protiv“ ovo je tijelo odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu.
Ne treba više prebivalište u Hrvatskoj
Posve konkretno, odredba koja je državljanima država koje nisu države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru za pružanje usluga turističkog vodiča uvjetovala prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj se briše iz Zakona. Usluge turističkog vodiča kod nas će tako ubuduće moći pružati stranci.
To je bio tek jedan u nizu uvjeta primanja Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), za što su pregovori, uz spomenuta uvjetovanja, započeli prije tri godine.
Stranci će voditi po zaštićenim lokalitetima
Podsjetimo što je zapravo toliko sporno i turističkim vodičima neprihvatljivo, a što nam je detaljno bila pojasnila predsjednica Društva turističkih vodiča Dubrovnik Patricija Cvinar.
-Nacrtom prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu, konkretno člancima 69. i 70., uklanja se obveza da na zaštićenim lokalitetima mogu voditi samo vodiči s hrvatskom licencom. Umjesto toga, dodaje se poseban režim samo za lokalitete vezane uz Domovinski rat. Što znači da će na tim lokacijama i dalje moći voditi isključivo vodiči s hrvatskom licencom, ili barem oni koji poznaju hrvatski kontekst. Međutim, svi ostali zaštićeni lokaliteti, kao što su Dioklecijanova palača, amfiteatar u Puli i ostali, više ne bi imali posebnu zaštitu, što otvara put stranim vodičima da ondje rade bez ikakve stručne ili jezične provjere ako dolaze iz zemlje članice EU i registrirani su kao vodiči u svojoj zemlji. To je tiha, ali suštinska promjena, jer ukida dosadašnju praksu zaštite nacionalnih lokaliteta, osim onih iz Domovinskog rata – rastumačila nam je Cvinar.
Bez znanja jezika, povijesti, kulture…
Dakle, stranci će moći kod nas raditi kao turistički vodiči bez državljanstva, prebivališta i edukacije. I to, osim državljana svih zemalja EU, i državljani članica OECD-a, dakle: Australije, Kanade, Čilea, Kolumbije, Kostarike, Islanda, Izraela, JapanaJužne Koreje, Meksika, Novog Zelanda, Norveške, Švicarske, Turske, Velike Britanije, SAD-a. Ujedno države u postupku pristupa Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija, dakle: Argentincu, Brazilci, Bugari, Rumunji, Peruanci, Tajlanđani i Indonežani.
Domaći turistički vodiči, uključujući Patriciju Cvinar, nisu protiv rada stranaca u njihovoj branšu, ali kategorički tvrde da je ovo zakonsko rješenje katastrofalno. I to iz više razloga. Najprije, po njihovim tvrdnjama, ne traži se adekvatno obrazovanje, ne inzistira se, a trebalo bi smatraju, na B2 razini poznavanja Hrvatskog. Po njima kao uvjete je trebalo odrediti duljinu staža rada, boravak u Hrvatskoj minimalno godinu dana, od čega barem 6 mjeseci u komadu. Jer kako drugačije se, pitaju se, osoba može adekvatno upoznati s domaćom poviješću, kulturom i običajima?!
Ni poreza ni prireza…
Već postojeći problemi, uvjereni su naši turistički vodiči, samo će se povećati i produbiti. Naime, već je prisutna nelojalna konkurencija vodiča bez licence. Iz susjednih zemalja, poput BiH i Crne Gore, u nas dolazi puno autobusa s vodičima na jednodnevne izlete. Inspektora je premalo, a kazne i kad ih se „uhvati“ su „smiješne“. -To smatramo velikim problemom, jer ti ljudi ne plaćaju ni poreze ni prireze ni druga davanja u Republici Hrvatskoj, te nitko nema uvid u njihovo obrazovanje ni u način na koji interpretiraju našu baštinu. Tražimo pojačan inspekcijski nadzor i da kazne za vođenja na crno budu u iznosu prosječne neto plaće u Hrvatskoj, što je 1400 eura – kazala nam je nedavno Cvinar.
Očito se brojne primjedbe, kritike i zahtjeve domaćih turističkih vodiča koje su pristigle nadležnima tijekom javnog savjetovanja nisu uzele u obzir. Kako će sve skupa nadalje izgledati, odnosno hoće li strani turistički vodiči domaćima „uzimati kruh iz usta“, te pri tom narušiti kvalitetu ove djelatnosti, očito, vrlo brzo ćemo saznati. Moguće već iduće turističke sezone.
