Više i ptice na granama pjevaju o, možemo slobodno reći drastičnim i kontroverznim, zakonskim izmjenama koje se tiču života u zgradama, a naročito turističkog iznajmljivanja. Po tom pitanju, ako ne svi a onda makar svi koje se te promjene tiču, do sada su se sve informirali. Međutim brojne su nam zakonske promjene koje stupaju na snagu s prvim danom 2025. godine, upravo zbog našeg fokusa na navedeno, prošle ‘ispod radara’. Ovdje ćemo se dotaknuti nekih, po našoj procjeni, značajnijih. Makar po pitanju života ‘običnog’ građanina.
Minimalna plaća
Primanja nas se također itekako tiču pa ste vjerojatno uočili promjenu koja u tom pogledu stupa na snagu 1.1. Naime, na temelju Zakona o minimalnoj plaći Vlada je krajem listopada donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2025. godinu. Ona će iznositi 970 eura, ali da ne bude zabuna bruto a ne neto!
Stranci/radnici/sugrađani
Da, sve su to ljudi koji su nam došli ‘trbuhom za kruhom’. Koliko god se nama to činilo nerealnim nekome je izgleda eto baš naša zemlja, po pitanju zarade, obećana… I naravno da se njihov pravni status trebao urediti. Tako će radne dozvole ubuduće trajati tri godine, što bi znatno trebalo olakšati administraciju i radnicima osigurati razdoblje za prilagodb. Uvodi se tzv. crna lista na kojoj će se naći poslodavci koji nisu prijavili radnika na obvezno osiguranje. Kazne su im žestoke. Naime, nađu li se na toj listi čak šest godina neće moći uvoziti radnu snagu. O ovome smo isto pisali dok je prijedlog još bio ‘u povojima’, ali primjerice o značajnim izmjenama koje se tiču katastra i zemljišnih knjiga informacije se uglavnom mogu naći samo na službenim stranicama Vlade. Jednostavno nije baš atraktivna tema, ali to ne znači da nam upravo te promjene nisu jako važne. Dapače!
Katastar
Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, koji se prvi put našao u Saboru u rujnu, trebao bi također stupiti na snagu 1.1.2025. Za cilj, tvrde vladajući, ima uspostavu suvremenog i učinkovitog sustava zemljišne administracije. Trebao bi, pojašnjavaju oni, značajno doprinijeti povećanju pravne sigurnosti u poslovanju s nekretninama, ubrzati procese ulaganja te unaprijediti funkcioniranje tržišta nekretnina. Najvažnije promjene predložene u ovom zakonu odnose se na odredbe koje uređuju postupak katastarske izmjere, ključne za sustavnu obnovu i osnivanje zemljišnih knjiga te uspostavu novog katastarskog operata, a u konačnici i Baze zemljišnih podataka. Ove izmjene, poručuju oni koji su ga saborskom većinom u konačnici i izglasali, postavljaju temelj za učinkovitiju upravu nekretninama i bolju pravnu regulaciju zemljišnih evidencija.
Pored promjena koje se odnose na katastarsku izmjeru, novim Zakonom trebalo bi se osigurati: pravilno obavještavanje i sudjelovanje svih zainteresiranih strana u postupku katastarske izmjere, učinkovitija dostava pismena, povećanje učinkovitosti… Uvodi se pojednostavljeni postupak prikupljanja i predočavanja podataka o katastarskim česticama, uključujući obveze geodetskih stručnjaka. Propisano je i korištenje raznih mehanizama (zapisnici, izjave, isprave) kako bi se osigurali dokazi o sudjelovanju stranaka u postupku. Pojednostavljen je navodno i postupak izrade, pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata, što bi trebalo prodonijeti skraćivanju postupaka i povećanju pravne sigurnosti. I u konačnici ovaj bi novi zakon trebao osigurati potpuno usklađivanje katastra sa zemljišnim knjigama.
Zakon, obećavaju oni s vrha, ‘predstavlja implementaciju ključnih ciljeva i politika predviđenih programom Vlade RH da se do kraja 2030. godine dovrši iznimno opsežan posao ažuriranja katastarskih i zemljišno-knjižnih podataka’.
Dostava sudskih pismena
Svi znamo da nam situacija s poštom u najmanju ruku nije dobra. Ljudima pošiljke kasne ili nerijetko uopće ne stignu. I kad je u pitanju neka naručena primjerice torba, ok iznervira, ali nema teže posljedice. Ali kad ne stigne na vrijeme ili se pak zagubi sudsko pismeno… E tu može biti svakakvih posljedica. S obzirom na tako loše stanje, navodno zbog manjka radnika ponajviše, postavlja se pitanje je li bio pravi momenat za donositi zakon koji stvari može dodatno pogoršati. Ne naravno po državu, po sustav, već građane. Naime, još u ožujku je donesen Zakon o dostavi sudskih pismena čija je najveća promjena u dostavi pismena osobno. Rješenje o ovrsi ili poziv na sud, ako vas poštar prvi, pa i drugi put ne nađe na adresi, ostavit će se u poštanskom sandučiću i podrazumijevat će se da ste ga primili u ruke. Dakle poštar će ga potpisati i smatrat će se da je dostava uredna. Vi naravno tako možete propustiti rok za žalbu, izgubiti važni spor, a kome ćete kasnije dokazati da pismena u sandučiću nikad nije ni bilo?! Vladajući su izglasali ove zakosnke promjene, pojasnili su, kako bi spriječili manipulacije i zlouporabu od strane korisnika. Ali sada se, s punim pravom, itekako utemeljeno, može postaviti pitanje – a kako će korisnici, dakle svi mi građani kojima se ta
sudska pismena dostavljaju, biti zaštićeni?! Ne čak od manipulacije i zlouporabe, već nemara brojnih poštara koji ne nađu adresu, sandučić, pa ostave gdje god. Kad je u susjeda još je dobro! Otpuše pismeno vjetar i skupa s njim vaša prava koja ste mogli ostvariti a zbog propuštenog roka za žalbu eto nećete!
Rješenje je možda u elektroničkoj dostavi koja je već uvedena u građanskopravnu i kaznenopravnu granu sudovanja, a predstojećim izmjenama Prekršajnog zakona uvest će se i za ovu vrstu sudskih postupaka. I Hrvatska odvjetnička komora podržava sveopću digitalizaciju pravosuđa, pa joj se i mi građani možemo, odnosno trebamo, itekako nadati i to što prije.
Alimentacijski fond
Konačnim prijedlogom Zakona o privremenom uzdržavanju, čije je također stupanje na snagu predviđeno 1.1.2025., osniva se alimentacijski fond, povećava iznos potpore i produžuje njeno vremensko trajanje. Cilj je, poruka je resornog ministarstva koje je i predložilo ove zakonske izmjene, osnažiti zaštitu prava djeteta na uzdržavanje te osigurati bolju podršku najranjivijim članovima našeg društva.
— Ovako predloženim zakonom odgovaramo na stvarne potrebe djece čiji roditelji ne ispunjavaju obveze uzdržavanja. Cilj zakona je osigurati djeci uvjete za dostojanstven život, kvalitetan rast i njihov osobni razvoj – navodi se na stranicama Vlade uz napomenu da se za provedbu ovog zakona u 2025. godini namijenilo 13,3 milijuna eura.
Trenutni mjesečni iznos potpore je tek 112 eura, što je zaista apsurdan iznos. Osim toga, ta je jadna potpora i vremenski ograničena na tri godine, što brojnu djecu ostavlja bez ikakve pomoći u okolnostima u kojim im je najpotrebnija. Od nove godine iznos se povisuje na 225 eura, a vrijeme trajanja potpore se produžuje tako da će trajati do navršene 18-te godine ili do 26-te, ako se redovito školuju. Ujedno, djeca koja zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nisu sposobna raditi, imat će pravo na potporu sve dok ta nesposobnost traje. Ovo je zaista jedna jako značajna i sjajna novost koja je gotovo pa prošla nezamijećeno od suglasnosti i klima i iznajmljivanja… Što je sve naravno bitno, ali i ovo je u najmanju ruku jednako važno.
A što ćemo s ambalažom?
Po pitanju zaštite okoliša sve smo osvješteniji, a opet ni blizu koliko bi trebali biti s obzirom na okolnosti, odnosno na to koliko smo svoju okolinu već uništili. E nema više ni laganih plastičnih vrećica džabe! Naime, od 1. siječnja 2025. primjenjivat će se novi Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. Novi Pravilnik propisuje strože uvjete gospodarenja ambalažom i
otpadnom ambalažom, rigoroznije zahtjeve u pogledu sakupljanja, skladištenja i obrade otpadne ambalaže, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže, označavanje ambalaže, obvezu
vođenja evidencije i dostave izvješća, obveze i način ispunjavanja obveza proizvođača proizvoda pakiranih u ambalažu te posjednika otpadne ambalaže.
Odredbe se primjenjuju na svu ambalažu stavljenu na tržište i na svu otpadnu ambalažu koja je nastala u industriji, trgovini, uslužnim djelatnostima, kućanstvima ili u bilo kojem drugom izvoru neovisno o uporabljenom materijalu, kao i na plastične proizvode za jednokratnu uporabu.
Ima još!
Također, 1. siječnja 2025. na snagu stupa i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji i još brojni pravni akti. Svi će oni biti, logično, objavljeni u Narodnim novinama ali, ruku na srce, tko ih čita?! Odvjetnici. Suci. Struka. I oni ne sve nego ono što im kroz praksu treba. Što se građana tiče najveću ulogu po pitanju informiranja odigraju mediji, ali naravno i opet logično selektivno. Tako da budite oprezni, jer dosta nam toga zaista prođe ‘ispod radara’