Zakonska regulativa i buffer zona tema je koju je ovog četvrtka u sklopu međunarodne konferencije ‘Pod pritiskom’ prezentirao jedan od glavnih konzervatora Ministarstva kulture Tomislav Petrinec.
Kako je naglasio, konferencija je vrlo važna s obzirom na različite pritiske na cijelom jadranskom području kao i procese koji imaju utjecaja na baštinu. Petrinec je istaknuo kako autentičnost graditeljske baštine, jednom kada je se uništi, nema mogućnost regeneracije te kako su svi akteri odgovorni za očuvanje baštinskih vrijednosti.
-Svjesni smo da status Dubrovnika kao svjetskog turističkog centra donosi pritiske na prostor. Tu su najaktualnija dva problema, a to su stambeno-turistička izgradnja te promet i nova prometna rješenja. Kod stambeno-turističke izgradnje mislim na izgradnju koja sitno nagriza prostor, a manifestira se povećanjem kapaciteta postojeće izgradnje u neposrednom okruženju povijesne jezgre. Drugi je aspekt izgradnja novih apartmanskih kuća na neizgrađenom području grada – rekao je Petrinec.
Jedan od glavnih konzervatora Ministarstva kulture predstavio je potom potrebne korake zaštite kulturnog dobra kao i potrebne zakonske okvire kojih se treba pridržavati. Naglasio je kako je prvi, ujedno i ključni korak uspostava statusa kulturnog dobra. Slijedi ga postavljanje tog dobra na listu nematerijalne baštine, a potom i uspostava kontaktne ili buffer zone koja se uvodi kao element u status zaštićenog prostora.
Za sve ove korake potrebni su određeni instrumenti poput konzervatorske podloge, prostornog plana kao i onog konzervatorskog kojim se želi uspostaviti integralni plan koji zamjenjuje urbanistički plan te bi se tako riješilo pitanje povijesne jezgre gradova. Zaključni su instrumenti studija utjecaja na baštinu (HIA) i plan upravljanja.
-U slučaju Dubrovnika postoji povijesni kontinuitet upravljanja gradom, što je vrlo bitno. Od statuta Dubrovačke Republike grad ima autoritet i do neke je mjere sačuvan, a posebno unutar gradskih zidina, dok su najveći pritisci na okolni prostor. Taj povijesni kontinuitet ima i svojstva nematerijalne baštine u širem smislu – rekao je Petrinec.
Što se tiče mjerodavne dokumentacije, kontaktna zona uspostavlja se Zakonom o očuvanju kulturnih dobara i ona nema sama po sebi svojstva kulturnog dobra već predstavlja okvir za poboljšanje stanja u prostoru. Za područje kontaktne zone unutar njezina obuhvata postoje pojedinačno zaštićena kulturna dobra pod ingerencijom Ministarstva kulture. Za područje kontaktne zone izrađuje se konzervatorska podloga koja utvrđuje mjere za očuvanje.