Udruga Pelješki most uputila je priopćenje za javnost povodom najnovijeg dopisa koji je udruzi upućen iz Europske unije. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
„U ovim olovnim vremenima divljanja neoliberalnog kapitalizma, kojima je stran bilo koji državni i nacionalni interes obraćamo se javnosti s najnovijim dopisom EU upućenim našoj Udruzi.
Nakon promptnih odgovora predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza, predsjednika Europske komisije José Manuela Barrosa i Europskog vijeća Hermana Van Rompuya na našu peticiju, nedavno smo zaprimili još jedan dokument iz Ureda za peticije Europskog parlamenta (u privitku), kojim nas obavještavaju da je za konačnu odluku o izgradnji mosta isključivo nadležna hrvatska Vlada. Tako je odbačena floskula naše političke vrhuške kako EU ne podržava most. Nažalost, od te iste Vlade, nikada nismo dobili odgovor na poslanu peticiju, što ukazuje na nisku razinu demokracije.
Izgleda da je Vlada spremna odreći se Pelješkog mosta, budući se „izborila“ za 200.000 eura za Studiju isplativosti mosta koja uopće nije potrebna. Studija razmatra sve „mogućnosti“ povezivanja dva dijela države te je, naravno, i bez studije i najmlađem pučkoškolcu jasno kako su trajekt ili koridor „jeftiniji“.
Ali, samo naizgled. Cijena je znatno veća i nenadoknadiva zbog dva vrlo povezana razloga: 1) onečišćenja Malostonskog zaljeva; 2) nepovratnog ustupka kopnenog i morskog teritorija hrvatske države.
Zašto se uopće traži studija isplativosti mosta? Most da je najneisplativiji na svijetu važnije je koliko on strateški znači jednoj državi, zbog činjenice da postoji dio države koji nije u državi i strateški je bitno te krajeve povezati mostom (I. Jelčić, duList 26-9-2012).
Osim toga, ostaje problem prometovanja lošom pelješkom cestom. Kasni se s projektom ceste preko Pelješca i hitnog rješavanja zaobilaznica nekoliko mjesta (Potomje, Janjina) i poglavito Stona s izgradnjom pripadajuće infrastrukture, koja bi s južne strane s novim kvalitetnim rješenjem sačuvala prvi planirani grad u ovom dijelu Europe – grad Ston iz XIV. stoljeća i rimsku zemljišnu podjelu Stonskog polja, staru dvije tisuće godina.
Sadašnji politički vrh imao je vremena kroz jednu godinu oformiti tim za hitno strateško djelovanje i državno multidisciplinarno savjetodavno tijelo kako bi se ovaj gorući problem rješio. Stvara se dojam nesposobnosti i nezainteresiranosti bivše i sadašnje vlasti u rješavanju kompleksnog prometnog problema Pelješkog mosta, ukoliko se u ovaj kompleks problema uključi i nebulozna izjava ministra Linića o prometovanju od jednog sata preko Korčule.
Neimanje pomorske strategije Republike Hrvatske ide u prilog razmišljanju kako nijedna dosadašnja vlast nije bila zainteresirana za integraciju juga s matičnom domovinom. Ministarstvo pomorstva treba biti na obali, a ne u Zagrebu, tako je bilo i u Austro – Ugarskoj Monarhiji. Dubrovnik onda vjerojatno ne bi ostao izoliran i u pogledu pomorskog prometa.
S obzirom da Dubrovačka Republika nije spomenuta u preambuli Ustava Republike Hrvatske, stoji činjenica kako ona i nije bila država hrvatskog naroda, pa ćemo izgubiti i taj segment hrvatske kulturne baštine, kao što smo izgubili i Bokeljsku mornaricu, koja više i nije hrvatsko nematerijalno dobro, makar izvan političkih granica, ali sa povijesnog etničkog prostora, gdje Hrvati obitavaju od VII. stoljeća. Dubrovnik se treba osvijestiti, kako je Pelješki most – Most Dubrovnik, i da je golf na Srđu samo jedan vid smišljene politike odcjepljena hrvatskog juga.
Poštovani građani, Udruga Pelješki most svojim načinom rada nastoji ostvariti građansku borbu za cjelovitu i suverenu Republiku Hrvatsku po europskim mjerilima, a ne po mjeri „regiona“. Iznova prozivamo gradonačelnika Dubrovnika i sve one stranke koji se iz Dubrovnika nisu očitovali za jasno i nedvosmisleno rješenje – „Mi smo za Most Dubrovnik!“. Izražavamo iznova zahvalu Slavoncima i Neretvanima koji su, uz nas u eksklavi, prepoznali važnost ovog Mosta – Mosta zvanog Hrvatska.
Podržavamo sve akcije i udruge kojima je cilj povezivanje hrvatskog juga s maticom domovinom izgradnjom Pelješkog mosta, kao i drugu udrugu istog (!?) imena koju vodi novinarka Branka Šeparović.
Za udrugu:
Glavni odbor
dr. sc. Vinicije Lupis
dr. sc. Mirna Batistić
prof. dr. sc. Nenad Jasprica"