Đuro Lonza je HDZ-ov kandidat za načelnika Općine Župa dubrovačka. Pri objavi svoje kandidature najavio je kako je spreman na sve konstruktivne prijedloge, ali i kritike te da će u interesu svoje zajednice dati sve od sebe kako bi pokrenuo i realizirao kapitalne projekte.
Kako vidite Župu danas, mislite li da je Župa dobro mjesto za život?
Župa dubrovačka je po statističkim pokazateljima jedna od najrazvijenijih općina u Hrvatskoj. To nije subjektivan stav nas koji tu živimo, već relevantni podaci. Župa dubrovačka ima pojedinačno najveću školu u županiji s 930 djece, a već godinama ima riješenu jednosmjensku nastavu, čime se ne mogu pohvaliti sve općine i gradovi. Imamo dječji vrtić s najnižom cijenom u županiji i u koji su upisana sva djeca, njih 560, i nema liste čekanja. Socijalni programi su dobro razrađeni, djeca imaju besplatne pokaze, pratimo studente i darovite učenike s preko 80 stipendija godišnje, subvencioniramo prostore za pedijatra, ginekologa, fizijatra, nabavljamo opremu za nemoćne. Puno novaca ide za razne programe.
Za razliku od drugih krajeva, Župa je specifična i po tome što joj broj stanovnika stalno raste?
Da, Župa se stalno razvija i za 10-20 godina će imati sve karakteristike grada, i po broju stanovnika i svemu ostalome. Stoga moramo odgovoriti tim izazovima odnosno stvoriti urbani centar Župe. U svom programu planiramo stvaranje urbanog centra na prostoru autokampa u Kuparima, a radi se o 80 tisuća kvadrata zemlje u vlasništvu države. Napravit ćemo idejno rješenje koje će predvidjeti novo administrativno središte Općine, Dom kulture, Dom zdravlja, Centar za mlade, centralni trg, novu osnovnu školu i sve druge javne sadržaje koje grad treba imati. Preko puta će biti novi dječji vrtić i dom za starije, Pastoralni centar u blizini je također pred početkom realizacije, a iza je i zemljište na kojem ćemo izgraditi novi bazen. Život nam postaje skučen i zato trebamo urbani centar na pristupačnijoj lokaciji.
Vaš slogan je STABILNOST, što nudite Župljanima?
Da bi mogli kvalitetno planirati i donositi razumne odluke, potrebno nam je u prvom redu jedno stabilno i mirno okruženje. Pođimo od sebe, u životu, u obitelji, na poslu, u financijama i na koncu u državi i u sredini u kojoj živimo, uvijek težimo imati stabilnu situaciju kako bi se mogli razvijati, razumno planirati i ići naprijed.
Što je po Vama potrebno učiniti kako bi Župu napravili još boljim mjestom za život?
Župi je potreban investicijski iskorak u rješavanju komunalnih projekata jer smo svjesni problema koji nas muče posebno s kanalizacijom i u prometu. Privukli smo veliki broj mladih obitelji, ali i turista, a infrastruktura kojom raspolažemo nije odgovorila na sve izazove.
Novi vrtić u Kuparima je u fazi projektiranja i sljedeće godine će započeti gradnja. Krenut ćemo u izradu projektne dokumentacije doma za starije na zemljištu u Kuparima, a prije toga ćemo tražiti mogućnost otvaranja dnevnog boravka za starije. Moramo razmišljati i o mladim obiteljima pa tražimo adekvatnu lokaciju za rješavanje pitanja poticajne stanogradnje jer Općina nema zemljište u svom vlasništvu gdje bismo mogli graditi. Pastoralni centar je u završnoj fazi projektiranja i uskoro kreće izgradnja, proširit ćemo postojeću školu i planirati izgradnju nove, Županijska lučka uprava kreće s izgradnjom lučice u Srebrenom. Trebamo napraviti projektnu dokumentaciju i zaštiti lučicu u Mlinima. U zgradi blagajne u Mandaljeni vidimo prostor za Kulturno-umjetničko društvo “Marko Marojica” kako bi konačno dobili svoj prostor za kvalitetniji razvoj.
Često iz redova oporbe dolaze kritike na projekt Groblja Dubac. Kako se osjećate kad vas se proziva kao krivca što projekt još nije završen?
U ovom predizbornom folkloru možemo često čuti kritike o projektu groblja Dubac, ali one uvijek dolaze od osoba koje u svom životu nisu napravile gotovo ništa i ne znaju ili ne razumiju procedure. Posebno mi smeta kada to dolazi iz redova oporbe čiji članovi u zadnjih 8 godina nikada nisu pokazali bilo kakav interes za taj projekt osim kritika. Nikada nisu došli u moj ured s bilo kakvim konkretnim pitanjem vezano uz probleme s kojim se nosimo, nikada nisu, iako su bili pozivani, otišli na obuhvat groblja vidjeti što se tamo stvarno događa. Naprotiv, jednako kao i stranka Srđ je Grad u Dubrovniku, uvijek su bili protiv ili suzdržani po pitanju bilo koje točke dnevnog reda općinskog Vijeća vezanu uz groblje Dubac. Ali ipak, ono što je meni najvažnije, izgradnjom groblja na Dubcu, mi ćemo riješiti životno važan problem preko 420 obitelji samo iz Župe dubrovačke koje u ovom trenutku imaju dodijeljeno grobno mjesto. Ostale obitelji su iz Grada.
U projekt groblja Dubac je uložena silna energija kako bi se pokrenuo. Najveća vrijednost tog projekta je otkupljenih 130 tisuća kvadrata zemljišta, sve uknjiženo 1/1 na Općinu i formirane sve građevinske čestice unutar obuhvata sukladno DPU Groblje. Svi oni koji će doći na moje mjesto i za 50 ili 100 godina budu htjeli širiti groblje, trebaju samo izraditi projektnu dokumentaciju za određenu fazu i tražiti građevinsku dozvolu temeljem pravomoćne lokacijske dozvole. Odradili smo sav posao traženja vlasnika, i po 40 obitelji u jednoj parceli zbog otkupa, a tražili smo ih svuda po svijetu, u Brazilu, Italiji, Finskoj… Kad smo nakon godina otkupa, izmjene detaljnjog plana i izrade projektne dokumentacije, izgradnje infrastrukture, potpornih zidova i pristupne ceste, konačno krenuli u izgradnju 1. etape 2020. godine, došla je korona i proračuni to nisu mogli financijski pratiti. Iako je 1. etapa trebala biti gotova koncem 2020. godine, sve smo otegnuli do lipnja 2022. godine, a tada dolazimo u obrnutu situaciju. Nakon dosta napornog postupka dodjele privremenih rješenja, imamo novac na računu i sve dozvole, krećemo graditi grobnice, međutim izvođač ima problem s radnicima i ne može pratiti dinamiku. De facto, mi ne možemo potrošiti novac koji imamo osiguran. Koliko sam tome ja kriv? Ne smatram se krivim, sve sam napravio što sam mogao. Dapače, prošle godine ishodio sam još jednu pravomoćnu građevinsku dozvolu za proširenje nova dva grobna polja, a uskoro očekujem još jednu građevinsku dozvolu za nova četiri polja, dakle petu građevinsku dozvolu na groblju. Uvijek sam nastojao projekt voditi kako bi bio dva koraka ispred. Nisam osoba koja bi odustala, uhvatio sam se posla i dovest ću ga do kraja. Ljudi me često pitaju ako odem za načelnika, tko će završiti groblje. Primarno, to je projekt Općine Župa dubrovačka i nigdje ja ne idem. Ako budem izabran za načelnika, novom direktoru ću biti desna ruka da se projekt dovede do kraja. Ne vidim da sam mogao išta više od ovoga napraviti, ali ipak, razumijem sve ljude koji čekaju. Velika je većina svjesna situacije, jer i sami ne mogu naći meštra za učiniti banju, a kamoli za jedan ovako veliki projekt. Takvo je nažalost stanje na tržištu, ali dovest će se to kraju.
Promet kroz Župu i ljetne gužve su strašne, a tranzitni promet opasan. Kako mislite riješiti taj problem?
Magistrala je građena kad je u Župi bilo jako mali broj automobila. Do danas je ostala u istim gabaritima, a mi u vršnom momentu imamo preko 28 tisuća vozila dnevno. Taj problem prometa nam onemogućava daljnji razvoj jer je i obična komunikacija unutar Župe, postala nemoguća. Teško se možemo uključiti u promet jer nema trenutka da nema nekog vozila na cesti i zato moramo to žurno rješiti, a jedino rješenje je brza cesta. Tehnička rješenja koja su bila ponuđena u zadnjoj studiji su i nama neprihvatljiva. Imamo dvije opcije u prostornom planu Općine, jedna je opcija poviše naselja u Postranju, a druga je opcija ispod, kroz Polje. Te trase u mnogomu ovise o tome na koji će način pristup doći iz Grada, hoće li to biti preko Omble ili preko Srđa. Smatram da moramo dobiti na uvid i jednu i drugu varijantu, a onda u konstruktivnoj raspravi izabrati najmanje štetnu za Župu, u smislu devastacije prostora. Rješenja koja su Hrvatske ceste ponudile tehnički su neprihvatljiva jer bi na padinama Malaštice i poviše Zavrelja pravili usjeke u brdo, na mjestima gdje je ionako erozija tla velika, kamen bi tu svakodnevno ubijao nekoga. Taj dio bi trebalo rješavati tunelima, što više toga staviti pod zemlju. Niti opcija ispod Postranja poljem nije bila dobro razrađena jer su predvidjeli nasipe, što bi blokiralo lokalne ceste i komunikaciju ljudima u njihove baštine. Ako bi se išlo na donju varijantu, trebalo bi je rješavati na stupovima i po mogućnosti sve ostalo ‘utjerati’ u tunel. Tako bi riješili promet, ne bismo narušili vizualni identitet, uništili brojne izvore i arheološka nalazišta, a Župi bi omogućili razvoj u budućnosti jer ne bismo s cestom, državnu granicu koja ionako nije daleko doveli u dvorište.
Postoji li rješenje za ‘gašenje požara’ do izgradnje brze ceste?
Kad ugasimo semafore u Srebrenom ili na poslovnoj zoni, protok iz grada prema aerodromu je sigurno bolji, ali onda se ljudi iz Župe mogu ‘ubiti’, stati i čekati jer kolona bude do iza nove škole za uključiti se na magistralu. To je problem koji nas muči i ne omogućava nam normalan život. Teško je pronaći sklad da i Župljani i oni u tranzitu budu zadovoljni, zapravo na infrastrukturi koju imamo to je nemoguće. Zato moramo rješavati pješački promet s podhodnicima i nadhodnicima te razvijati mrežu prometnica kroz Župu. Imamo dvije županijske ceste, od kojih je jedna cesta od semafora u Srebrenom, preko Mandaljene do poslovne zone gdje izlazi na magistralu. Druga je kroz Postranje i to je žila kucavica za ta naselja. Sa županijskom upravom za ceste ćemo napraviti nekoliko kapitalnih investicija za poboljšanje tih cesta jer one svojim kapacitetom više ne udovoljavaju količini prometa. Moramo ih proširiti, napraviti nogostupe, javnu rasvjetu i raskrižja. Čeka nas gradnja i nekoliko novih lokalnih cesta. Prvenstveno mislim na naselje Brašinu prema Krstacu, jer Krstac broji veliki broj objekata, a promet leži na uskoj i krivudavoj cesti. Trebamo cestu od Brašine do Krstaca i kako bismo aktivirali veliko građevinsko područje koje je danas ‘mrtvo’ jer nema ceste. Druga cesta koju moramo izgraditi je od Zavrelja do Kostura, jer Kostur nema adekvatan pristup na i s magistrale. Moramo proširiti i Put Pera Kojakovića te izgraditi novu obilaznicu koja bi rasteretila promet kroz Čibaču. To su sve projekti koje nosimo u svom programu i koje ćemo sigurno dijelom realizirati, pripremiti u svakom slučaju, a neke ćemo i završiti.
Kad je realno za očekivati da će cijela Župa biti pokrivena kanalizacijskom mrežom?
Projekt Aglomeracije čitave Župe radi Vodovod Dubrovnik u suradnji s Hrvatskim vodama i Općinom. Do kraja godine ili početkom sljedeće, trebao bi biti gotov glavni projekt za sve dijelove Župe dubrovačke koji još nisu pokriveni kanalizacijskom mrežom, te glavni kolektor u Kuparima. Na temelju toga će se ići u faznu realizaciju. Projekt je vrijedan preko 50 milijuna eura za što će se trebati iznaći sredstva. Ključni problem nam je Čibača, najveće naselje koje vapi za rješenjem kanalizacijske mreže. Prva faza prema Čibači je već izgrađena, a projekt 2. faze je u postupku ishođenja građevinske dozvole, koju ćemo vjerujem dobiti za par mjeseci i do kraja ove godine početi i s izgradnjom kanalizacije prema, odnosno iz Čibače.
Je li realno sve to odraditi u jednom mandatu budućeg načelnika?
Teško je očekivati da će se to napraviti u jednom mandatu. U programu nosimo niz projekata, ali treba znati da je rješavanje imovinsko-pravnih problema, glavnog projekta i ishođenje dozvole, jedan veliki dio rješenja svakog projekta. Projekt je jedno živo tkivo koje ima svoj početak, dinamiku i kraj. Nažalost, u nas su te dinamike duge. To je mukotrpan posao koji sam prošao i na Groblju Dubac. Najteži dio posla je upravo taj, riješiti imovinsko-pravne odnose i doći do građevinske dozvole. Kasnije je gradnja stvar izvedbe, ali je nažalost i to danas problem.
Što mislite o projektu Kupari i turističkom razvoju Župe?
Kupari su nekad imali veliki broj smještajnih jedinica, a ono što se planira danas je neusporedivo manje. ‘Four season’ je brend koji još nije došao u Hrvatsku, a kad dođe u Kupare to će za cijelu našu zajednicu biti jedan veliki plus. Naravno da će takva ‘mala destinacija’, za sobom vući i druge stvari, pa ćemo morati raditi na tome da se i okruženje prilagodi tako visokoj kategoriji. Ne trebamo raditi poboljšanja samo radi gosta i hotela, nego prvenstveno zbog nas. I kada sam bio predsjednik Turističke zajednice tražio sam da se Župa uredi zbog nas, jer ako nama bude lijepo, bit će i onima koji dolaze. Sjetimo se samo ukupno pet ‘Plavih cvjetova’ za turističko mjesto Mlini u mom mandatu. Znam da će se stvoriti problem s radnom snagom jer visokokategornici vuku za sobom i veliki broj zaposlenika, kojih mi, ruku na srce, nemamo u velikom broju. Vjerojatno će zato patiti neki drugi hoteli, jer će kvalitetna radna snaga poći u bolje uvjete. Imamo i hotele Plat koji su u završnoj fazi, idejno rješenje je usvojeno na Općinskom vijeću i to će također biti jedan lijepi kompleks. Subrenum u Srebrenom također ide u izgradnju novog hotela, tako da Župi osim komunalnih i infrastrukturnih projekata, predstoji i veliki zamah u privatnim investicijama. Imamo i veliki potencijal za razvoj kulture, koji je do sad bio malo zanemaren. Stare lokalitete i arheološka nalazišta ćemo istraživati, obilježiti, urediti staze do njih i prezentirati ih lokalnom stanovništvu i turistima. Uz te lokalitete želimo potaknuti i sve OPG-ove kojih je u Župi sve više, da na trasi takvih staza nađu sebe sa svojom ponudom.
Predsjednik ste Nogometnog kluba Župa dubrovačka. Kakva je sportska infrastruktura općine?
Voditi jedan takav klub je teško i naporno, a to radim kao volonter već deset godina. Znamo gdje je NK Župa dubrovačka bio prije deset godina, a gdje je danas. Zna nam se dogoditi da u jednom vikendu imamo 18 službenih utakmica. Imamo 300 djece koja aktivno treniraju i imamo trenere koji ih vrijedno uče. Nije to stvar samo nogometa, nego i činjenice da nam djeca nisu na ulici ili uz kompjuter gdje se razvija nezdravo društvo. Stvorili smo dobre infrastrukturne uvjete, najbolje od svih klubova u županiji, imamo glavni teren, veliki pomoćni teren, mali pomoćni teren i mali teren za vrtićki uzrast. Imamo iznimno kvalitetne uvjete sad, ali i izrađen glavni projekt izgradnje tribina i svlačionica. Dobili smo 2,1 milijun eura kroz ITU mehanizam, pred ishođenjem smo građevinske dozvole, ali problem je što će projekt koštati oko 5 milijuna eura, pa moramo pronaći način kako isfinancirati ostatak. Nećemo od toga odustati. Što se tiče ostalih sportova u Župi, imamo puno djece pa su svi klubovi opterećeni i trebaju im prostori. Posebno je problematično plivanje, odnosno vaterpolo jer se treniranje svede na par ljetnih mjeseci i nedovoljan broj termina na gruškom bazenu. Zato planiramo na prostoru Kupara izgraditi bazen.
Jedan značajan dio vašeg života je obilježila i Spiona. Kako na taj period gledate danas?
To je društvo koje smo moj poslovni partner i ja, gradili iz ničega u teškim vremenima 90-ih. Iznimno sam ponosan na sve što smo s tom firmom napravili. U jednom trenutku je bilo zaposleno 105 ljudi. Nažalost, kao i brojne obitelji, ugovorili smo kredit (leasing) u švicarskim francima i on nas je otjerao u stečaj. Raduje me što je nedavno Visoki trgovački sud pokrenuo pitanje ništetnosti ugovora u švicarskim francima i za pravne osobe, pa se nadam da će Vrhovni Sud uskoro donijeti svoj pravorijek i po tom pitanju. Danas mi oni koji nisu u životu ništa stvarali to stavljaju kao krimen, ali ja znam što se događalo i mogu jedino biti ponosan na sve naše zaposlenike i što smo sve u ono doba napravili. Da je Spiona preživjela švicarski franak, danas bi bila jedno od uspješnijih društava u županiji, jednako kao i u to vrijeme.
Kako mislite komunicirati s građanima ako vas odaberu za načelnika?
Nastojat ću više komunicirati jer mislim da je to potrebno kako se ne bi stvarao lažni animozitet prema radu općinske uprave. Tamo rade vrijedni ljudi kojih nema puno i koji se nose s problemima koliko mogu. Prvo što želim uvesti je „Župsko oko“, aplikaciju dostupnu svima kojom bi mogli ukazati na neki problem jednim klikom. To je jedan od načina na koji se želim približiti ljudima. Osim toga, prometno redarstvo je nešto što nam je prijeko potrebno i što želim uvesti pod hitno. Uvjeren sam da to neće biti popularno, ali moramo uvesti red. Također ćemo na javne površine uvesti više video nadzora kako bi ublažili posljedice neodgovornog ponašanja pojedinaca, ali i sustav nadzora brzine vozila koji je dosta skup, ali nam je cilj smanjiti broj ležećih policajaca gdje god to bude moguće.