Prema novom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objavljenom danas, jedna od šest laboratorijski potvrđenih bakterijskih infekcija koje su uzrokovale uobičajene infekcije kod ljudi diljem svijeta u 2023. godini bila je otporna na antibiotsko liječenje.
Novo Globalno izvješće o nadzoru otpornosti na antibiotike za 2025. godinu prvi put predstavlja procjene prevalencije otpornosti za 22 antibiotika koji se koriste za liječenje infekcija mokraćnog i gastrointestinalnog trakta, krvotoka i onih koji se koriste za liječenje gonoreje. Izvješće obuhvaća 8 uobičajenih bakterijskih patogena – Acinetobacter spp., Escherichia coli, Klebsiella pneumoniae, Neisseria gonorrhoeae, netifusne Salmonella spp., Shigella spp., Staphylococcus aureus i Streptococcus pneumoniae – svaki povezan s jednom ili više ovih infekcija, piše WHO.
WHO hitno poziva na više istraživanja i razvoj novih antibiotika.
Rizik od otpornosti na antibiotike varira
WHO procjenjuje da je otpornost na antibiotike najveća u regijama WHO-a jugoistočne Azije i istočnog Mediterana, gdje je 1 od 3 prijavljene infekcije bila otporna. U afričkoj regiji 1 od 5 infekcija bila je otporna. Otpornost je također češća i pogoršava se na mjestima gdje zdravstveni sustavi nemaju kapacitet za dijagnosticiranje ili liječenje bakterijskih patogena.
-Otpornost na antimikrobne lijekove nadmašuje napredak moderne medicine i ugrožava zdravlje obitelji diljem svijeta – rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a te dodao da dok zemlje jačaju svoje sustave nadzora antimikrobne rezistencije, moraju odgovorno koristiti antibiotike i osigurati da svi imaju pristup pravim lijekovima, dijagnostici provjerene kvalitete i cjepivima. Budućnost također ovisi o jačanju sustava za sprječavanje, dijagnosticiranje i liječenje infekcija te o inovacijama s antibioticima sljedeće generacije i brzim molekularnim testovima na mjestu pružanja zdravstvene zaštite.
U jugoistočnoj Aziji i istočnom Mediteranu, svaka treća prijavljena infekcija već je otporna na proučavane antibiotike. Prema podacima iz 2021. godine je od bakterijskih infekcija diljem svijeta umrlo 7,7 milijuna ljudi a 1,1 milijun tih smrtnih slučajeva izravno se može pripisati otpornosti na antibiotike.
Najveća su prijetnja gram-negativne bakterijske patogene
U novom izvješću se navodi da gram-negativne bakterije otporne na lijekove postaju sve opasnije diljem svijeta, a najveći teret pada na zemlje koje su najmanje opremljene za odgovor. Među njima, E. coli i K. pneumoniae vodeće su gram-negativne bakterije otporne na lijekove koje se nalaze u infekcijama krvotoka. To su među najtežim bakterijskim infekcijama koje često rezultiraju sepsom, zatajenjem organa i smrću. Ipak, više od 40% E. coli i preko 55% K. pneumoniae globalno sada je otporno na cefalosporine treće generacije, lijekove prvog izbora za ove infekcije.
U afričkoj regiji otpornost čak prelazi 70%. Drugi esencijalni antibiotici koji spašavaju živote, uključujući karbapeneme i fluorokinolone, gube učinkovitost protiv E. coli , K. pneumoniae , Salmonella i Acinetobacter. Otpornost na karbapeneme, nekada rijetka, postaje sve češća, sužavajući mogućnosti liječenja i prisiljavajući oslanjanje na antibiotike posljednjeg izbora. Takvi su antibiotici skupi, teško dostupni i često nedostupni u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
