Mr. sc. Ksenija Cindrić i dipl. ing. Lovro Kalin iz DHZ-a, specijalno za Maslinar prognozirali su vremenske prilike i neprilike koje maslinare očekuju u kolovozu i rujnu.
Važnu ulogu u uzgoju maslina svakako imaju atmosferske prilike, koje utječu na stanje zraka i tla. Posljednjih godina – moglo bi se reći čak i čitavo desetljeće – vrijeme je nerijetko udarna vijest. Nažalost, kako u pravilu biva, uglavnom po zlu. Klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje, nisu više puka spekulacija nego su u znanstvenim krugovima prihvaćene s velikim stupnjem sigurnosti.
U praksi to ne znači samo porast srednje godišnje temperature i smanjenje ukupne količine oborina, već i učestalije pojavljivanje ekstremnih događaja – dakle s jedne strane iznimno visokih, ali i niskih temperatura; također sve učestaliju sušu i dugotrajne nizove sušnih dana, ali i intenzivnije oborine i poplave. Takvi događaji u pravilu nepovoljno utječu na maslinarsku proizvodnju.
A što nas čeka u kolovozu i rujnu? Dugoročne (sezonske) vremenske prognoze dakako manje su pouzdane od srednjoročnih (5-10 dana), no njihova pouzdanost sve više raste. Općenito gledano, atmosferski izračuni predviđaju nastavak razmjerno toplog i suhog vremena. Ipak, dobra je vijest da su predviđena odstupanja srednje dnevne temperature manja od onih u dosadašnjem tijeku ljeta i očekuju se uglavnom između 0.5 i 1 stupnjeva Celzijusa. Ipak, to na mjesečnoj skali i nije tako malo kako što možda na prvi pogled izgleda.
U kolovozu se pritom očekuje da će prvi tjedan biti čak i nešto hladniji od prosjeka, drugi pak uglavnom u granicama uobičajenog za ovo doba godine, a zatim je izgledno da će druga polovica mjeseca biti malo toplija. Vjerojatnost za iznadprosječno toplo vrijeme nešto je veća u Dalmaciji nego na sjevernom Jadranu.
U rujnu se pak očekuje nastavak iznadprosječno toplog vremena. Odstupanje od klimatološkog srednjaka predviđa se uglavnom između 0.5 i 1 stupnja, no ponegdje ono može biti i manje. To se posebice odnosi na sjeverni dio Jadrana. Ovdje je potrebno napomenuti da sezonsku prognozu treba interpretirati u zbirnom kontekstu. To znači da – iako će, ukupno uzevši, biti iznadprosječno toplo – u praksi su moguća (a vjerojatno će ih i biti) i kraća razdoblja razmjerno hladnog vremena. Načelno, isti princip vrijedi i za ostale meteorološke elemente, a posebno za oborinu.
Ni što se tiče kiše, vijesti nisu odveć nepovoljne. Naime, u maslinarskom uzgojnom području očekuje se količina koja je uglavnom prosječna za kolovoz i rujan. No to naravno ni inače nije puno, uglavnom tek nekoliko desetaka litara po četvornom metru (uobičajene količine navedene su u tablici). Pritom je u prvom tjednu kolovoza na sjevernom Jadranu moguća malo veća količina od prosječne, u drugom malo manja, a potom uglavnom oko klimatološkog prosjeka.
U Dalmaciji će odstupanja biti neznatna. To su naravno ukupne količine, no u maslinarskom uzgojnom području su i inače u ljetnim mjesecima oborine stratificirane u obliku kratkotrajnih lokalnih pljuskova, koje je teško točno predvidjeti, posebno na dužoj vremenskoj skali.
Osim toga, kombinacija prosječne količine oborina i razmjerno visoke temperature ljeti upućuje na povećanu vjerojatnost za jače grmljavinsko nevrijeme, s kojim može biti i tuče. Stoga, maslinari, oprez!
Valja pozorno pratiti uobičajenu vremensku prognozu, u kojoj se po potrebi izdaju i posebna upozorenja na takve opasne pojave. Osim toga, Hrvatska je i članica međunarodnog europskog projekta MeteoAlarm u okviru kojeg se izdaju upozorenja na opasne meteorološke pojave, među kojima je i izražena nestabilnost koja može uzrokovati kratkotrajne intenzivne oborine, olujan vjetar i pojavu leda. Prognoza za aktualni i sljedeći dan dostupna je na web-stranici www.meteoalarm.eu i osvježava se više puta dnevno.
Valja se nadati – a i prognoze upućuju na to – da će se, nakon meteorološki «burnog» tijeka godine, atmosfera barem malo smiriti, i osigurati povoljnije agrometeorološke uvjete u razdoblju pred berbu. To se prije svega odnosi na kiše koje su maslini nasušno potrebne.
Statistički gledano, u drugoj polovici kolovoza, iza blagdana Velike Gospe, obično počinju sve češći prodori vlažnijeg i svježijeg zraka s Atlantika, koji nose povremenu kišu i postupan pad temperature. I u narodu se kaže da «prva kiša o augušta rashladi zemlju i more».
(članak u cijelosti pročitajte u novom broju časopisa Maslinar)