‘Kapitalno djelo historiografije’ – ovim je riječima povjesničarka Zlata Živaković-Kerže opisala knjigu ‘Političke i gospodarske prilike u Dubrovniku tridesetih godina dvadesetog stoljeća’ autora dr. sc. Marije Benić Penave i dr. sc. Franka Miroševića koja je predstavljena ove srijede u Znanstvenoj knjižnici.
Razdoblje trećeg desetljeća prošlog stoljeća Benić Penava istraživala je čak dva desetljeća, od svojih studentskih dana, i iznjedrila gospodarski aspekt dok je Mirošević pridonio istraživanjem političkog dijela tog razdoblja. Njihova knjiga, ističe recezentica Živaković-Križe, djelo u koje su uložili golem trud, predstavlja ‘čvrst temelj i znanstveno uporište’ ali i motivira na daljnje ‘istraživanje gospodarske povijesti’. Tridesete godine obilježavaju burne političke i ekonomske promjene monarhistički uređene Jugoslavije.
-Ova knjiga je, po mom mišljenju, prva monografija o povijesti Dubrovnika od 1918.-1941. godine. Dosad ovakve analize nije bilo. Isključivo je rađena na izvorima, i to arhivskim jer se literatura mogla malo koristiti jer… Nije je bilo. Značajno je ovo razdoblje dubrovačke povijesti koje je počelo 1929. godine uvođenjem diktature kralja Aleksandra čime počinje odnarođavanje dubrovačkih Hrvata koji su u tom vremenu bili građani – drugog reda. Nisu imali nikakvog utjecaja u politici Dubrovnika niti dubrovačkog kraja. Sve je bilo u rukama ljudi koji su bili uz Beograd, centralizam i jugoslavenski nacionalizam. Tek 1935. godine počinje jedno novo razdoblje, a to je buđenje nacionalne svijesti – rekao je Mirošević. Podsjetio je na Melka Čingriju, sina Pera Čingrije koji u brošuri ‘Dubrovnik i hrvatsko pitanje’ navodi kako ‘Dubrovnik nikada nije bio dio Hrvatske, kako Dubrovnik ne smije pripadati Banovini Hrvatskoj te kako je Dubrovnik nešto što nije hrvatsko’.
U Dubrovniku i okolici uspješno se za vrijeme burnih promjena razvijalo pomorstvo i turizam. Činio je okosnicu koja se u gospodarskoj strukturi zadržala do danas. Upravo su ove godine razvoja, nakon ukinuća Dubrovačke Republike, ostale manje poznate u hrvatskoj povijesti.
-Riječ je o značajnom razdoblju povijesti jer se Dubrovnik preusmjerio na novu gospodarsku djelatnost koja se afirmirala između dva svjetska rata, a to je turizam uz pomorstvo koje je bilo tradicionalno orijentirano – naglasila je Benić Penava. Sastavom gostiju, Dubrovnik je bio središnje turističko odredište Kraljevine Jugoslavije. Prometna izdvojenost grada nije imala utjecaj na razvoj turizma. Štoviše, ‘privlačnost odmarališta i izdvojenost od nepoželjnih pogleda bila je prepoznata’, kaže Benić Penava. Istraživački je bilo izazovno, ističe, obuhvatiti ključne trenutke ekonomskog razvoja Dubrovnika i okolice koje je usmjereno na turizam i pomorstvo te ukazati na njihovu povezanost s razvojem bankarstva na tom području, ‘u razdoblju velike ekonomske krize kad je ekspanzivna snaga privatnih bankara okončana’.
Na predstavljanju knjige sudjelovala je i recezentica Mira Kolar-Dimitrijević, a predsjednica ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Slavica Stojan uvodno je istaknula kako je knjiga objavljena u suradnji ‘koja uvijek daje dobre rezultate’, između Sveučilišta u Dubrovniku i Matice.