Sve ove izložene knjige predstavljaju bogatstvo i raznolikost hrvatske književnosti. Pokazuju i normiranje jezika kojim je ta književnost stoljećima pisana i stvarana, a činjenica kako je zbirka čiji dio predstavljamo nastajala u vremenu ugroze Hrvatske i njene kulture ukazuje na svijest kako su upravo književnost i jezik najbitniji za identitet i budućnost jednog naroda – rekla je doc. dr. sc. Katja Bakija na otvaranju izložbe ‘Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine’ zbirke Pambianchi – Kramarić.
Riječ je o izložbi vrijednih i rijetkih izdanja talijanskog bibliofila Cristiana Pambianchija, velikog prijatelja Dubrovnika i Hrvatske. Svoju privatnu zbirku koju je nazvao Nicholas&Jan Collection – po njegovom sinu Nicholasu te sinu njegovih prijatelja Janu, čija je mama iz Dubrovnika, počeo je stvarati 1991. godine, u vrijeme agresije na Hrvatsku.
Pambianchi, inače odvjetnik iz Milana, večeras je u Lazaretima svoj govor održao na hrvatskom jeziku.
-Velika mi je čast biti ovdje i vidjeti vas u ovolikom broju zainteresiranih za moje knjige. Vjerujte mi, veoma su uzbudljive i važne. Ideja zbirke knjiga hrvatske književnosti rodila se kao reakcija na agresiju na Republiku Hrvatsku 1991. godine, a cilj mi je bio doprinijeti očuvanju kulturnog i književnog nasljeđa, a time i obrani identiteta hrvatskog naroda kojemu je prijetila ozbiljna opasnost od razaranja – rekao je Pambianchi. Dodao je kako je 2015. nastala posebna sekcija zbirke koja je posvećena prvim izdanjima književnih djela nekih od velikih pisaca u povijesti hrvatske književnosti od 1500. do 1991.
-Ona nudi između ostalog presjek osnovnih kulturnih i političkih pokreta europske povijesti kojoj Hrvatska pripada. Zbirka je nazvana po malom prijatelju Hrvatu Janu Kramariću i mom sinu Nicholasu s ciljem da se lansira u novoj europskoj dimenziji kao dijalog između dvije obale Jadranskog mora koje su više od 5. stoljeća komunicirale međusobno, utjecale i zarazile jedna drugu – rekao je među ostalim Cristiano Pambianchi. Svakako treba istaknuti kako je ovaj milanski odvjetnik jedan od ovogodišnjih laureata uz Dan Grada Dubrovnika. Nagrada ga je, rekao nam je, iznenadila, ali ga i učinila ponosnim. Motivacija mu je i poticaj da u budućnosti radi još bolje.
Autorica izložbe, koja sadrži 73 vrijedne knjige, vedute i zemljovide, Katja Bakija istaknula je kako je teško izdvojiti nešto posebno jer svaki izložak ima svoju priču. Ipak, rekla je kako je svima neobično drago da se na izložbi može vidjeti čak pet izdanja Gundulićevog Osmana. Posebno je izdvojila izdanje iz 1844. godine koje je tiskala Matica ilirska, i čiju je nadopunu nedostajućih pjevanja učinio znameniti ilirac i prvi hrvatskih ban pučanin Ivan Mažuranić.
-Osman se nakon toga izdaje s tom nadopunom. To je izdanje iznimno značajno za normiranje hrvatske književnosti jer nakon toga dubrovački ilirci okreću se Zagrebu kao budućoj hrvatskoj metropoli i Gundulić postaje kanonski pisac, što je vidljivo na platnima velikog Vlaha Bukovca – rekla je Bakija. Dio izložbe predstavljaju i vrijedna izdanja Ruđera Boškovića, Junija Palmotića, Ignjata Đurđevića, ali i Nikole Nalješkovića.
-Ova izložba je i priča o toleranciji, jer su njen dio i strani autori koji su svojim zanimanje za hrvatske i dubrovačke teme postali dio korpusa hrvatske književnosti. Spomenut ću samo glasovitog Appendinija i njegove bilješke povijesno kritičke koje su prvi pokušaj predstavljanja sustavnije povijesne građe starog Dubrovnika, a dio izložbe je i glasovito djelo Alberta Fortisa Viaggio in Dalmazia, prvi znanstveni prikaz dalmatinske obale – rekla je Katja Bakija.
Naglasila je kako na početku ove šetnje kroz hrvatsku književnost stoji Misal hruacki Šimuna Kožičića Benje iz 16. stoljeća, koji ima posebno mjesto u hrvatskoj povijesti. Prema dostupnim informacijama 15 je primjeraka ovog djela na svijetu, no ovom izložbom dokazano je, rekla je, kako postoji i šesnaesti primjerak. Na posljednjem 73. mjestu našla se najljepša i najveća zagonetka dubrovačke književne povijesti, famozna Cvijeta Zuzorić.
-Ova izložba je riznica dubrovačke i hrvatske književne i kulturne baštine. Ukazuje na ljepotu i žanrovsku raznolikost te književnosti i potvrđuje mjesto hrvatske književnosti na europskom književnom i kulturnom zemljovidu – rekla je Bakija.
Izložbu je organizirao Dom Marina Držića, čiji se ravnatelj Nikša Matić od srca zahvalio Cristianu Pambianchiju na dosadašnjoj bogatoj i vrijednoj suradnji. Podsjetio je kako je povijest suradnje Doma Marina Držića i milanskog odvjetnika duga, a takva je i suradnja Dubrovnika i Milana putem pisane riječi.
-Cristiano Pambianchi je naš istinski prijatelj i zahvaljujući njemu uspostavljen je most i čvrsta prijateljska suradnja između naše ustanove i čuvene knjižnice, nacionalne knjižnice Braidense iz Milana. Rezultat takve suradnje su posudba i izlaganje raritetnih izdanja Držićevih djela koja su trajno pohranjena u toj knjižnici – rekao je između ostaloga Matić, a riječ je o tri Držićeva djela među kojima su i dva prvotiska iz 1551. godine te su jedini sačuvani primjerci na svijetu.
Uz to Pambianchi je 2017. godine u suradnji s generalnim konzulatom RH u Milanu bio zaslužan za predstavljanje Dubrovnika i njegove kulturne baštine u Milanu.
-Kruna suradnje je ova izložba vrijednih izdanja iz njegove bogate zbirke u izboru autorice doc. dr. sc. Katje Bakije, koja ima posebno, jedinstveno značenje te je još jedan dokaz njegove ljubavi prema našoj domovini – rekao je Matić.
Izložbu je otvorio dubrovački gradonačelnik Mato Franković koji je rekao kako je Cristiano Pambianchi doprinio našoj domovini skupljajući vrijedno ova djela iz ljubavi prema Hrvatskoj.
-Jedan Talijan se, kad nam je bilo najteže, zaljubio u našu domovinu i evo, nama je više puta dosad pokazao kako se ljubi naša Hrvatska – rekao je gradonačelnik.
Inače, Osmana iz 1826. godine Pambianchi je odlučio vratiti prvobitnom vlasniku, Franjevačkom samostanu. Ovaj veliki prijatelj Dubrovnika i Hrvatske za kraj nam je rekao kako će izložba u Dubrovniku biti otvorena mjesec dana, a nakon toga bi trebala putovati po Hrvatskoj. No, želja mu je predstaviti je i talijanskoj publici.