U jeku polemike oko razgraničenja Hrvatske i Bosne i Hercegovine te nanovo otvorenog pitanja ratifikacije sporazuma Tuđman – Izetbegović javila su se braća Tihomir i Josip Putica iz Neuma.
Oni pak tvrde da kao vlasnici Velikog Škoja nemaju dilema kome pripadaju otočići u Malostonskom zaljevu.
Sporazumom iz 1999. godine, podjetimo, kojega su tada potpisali predsjednici Hrvatske i BiH, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, vrh Kleka te Veliki i Mali Škoj trebali bi pripasti BiH, no Hrvatska sporazum nikada nije ratificirala.
Spomenuta braća Putica za agenciju Anadolija tvrde kako otoci pripadaju Bosni i Hercegovini, te u to niti ne sumnjaju jednako kao što ne sumnjaju da je njihova obitelj vlasnik zemljišta na Velikom škoju.
– Posjedujem najnoviju dokumentaciju oko vlasništva nad otokom. Moja obitelj je, prema tim dokumentima, vlasnik Velikog Školja, koji ima 7.500 kvadrata.
Mali Školj je previše mali i on je, zavisno od plime ili oseke, pod vodom, pa se vodi kao morsko dobro, odnosno riječ je o državnom vlasništvu. Zemljišna dokumentacija za otoke se može dobiti u Neumu. Nema ništa, recimo, u Dubrovniku. To dovoljno govori. Naglašavam, u Općini Neum mogu dati sve podatke oko toga. Ako je sve u Neumu, koji je u BiH, onda ne znam kome pripadaju otoci, sigurno ne pripadaju Izraelu – izjavio je Tihomir Putica za spomenutu agenciju.
Jednako tako agencija Anadolija ističe kako bosansko-hercegovački pomorci i stručnjaci iz te oblasti tvrde da su Veliki i Mali Škoj uvijek pripadali BiH, te da nitko iz Hrvatske ne može dokazati suprotno. Pojašnjavaju da je u drugoj polovici 1979. godine utvrđivana oblast djelovanja Lučke kapetanije Neum. Tada su utvrđene i točke na moru koje su u nadležnosti Lučke kapetanije, a samim tim i teritoriji BiH.
Granica je tada išla sredinom Malostonskog zaljeva, tvrde, a otočići su se našli u dijelu koji pripada Bosni i Hercegovini.
Govore i da je vrh poluotoka Kleka Dubrovačka Republika prodala zajedno s Neumom Osmanskom carstvu oko 1760. godine. No, tada su Dubrovačani, piše dalje agencija, ostavili deseti dio nautičke milje ili oko 185 metara vrha poluotoka Klek kako bi mogli kontrolirati ulaz i izlaz brodova na Jadrankom moru.
Ipak, 1974. godine je organizirano avionsko snimanje područja Neuma i okolice, te predstavnici bivše države odlaze u Istanbul provjeriti arhivsku građu. Svjedoci tih događaja agenciji tvrde kako je nakon toga Hrvatska cijeli vrh poluotoka Klek ustupila BiH.
A u slučaju da se otočići pripoje Hrvatskoj, piše dalje agencija mišljenje stručnjaka, BiH bi bila onemogućena u nastojanju da bude pomorska zemlja.