Država bi trebala nastaviti s uštedama u tijelima vlasti i državnim poduzećima, četiri dalmatinske županije trebale bi se organizirati u jednu Zajednicu županija, a veći gradovi preuzeti ovlasti županija. Osobni je to stav gradonačelnika Andra Vlahušića o regionalizaciji juga Hrvatske.
Takav stav Vlahušić će zauzeti i na Gradskom vijeću, koje će u subotu raspravljati o prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju RH i položaju Dubrovnika u budućem regionalnom ustroju.
– Treba biti racionalan. Država je osmislila svoj sustav, a mi moramo učiniti sve da smanjimo poreze i olakšamo život građanima. Samo to želimo organizirano, a ne neorganizirano kao dosad – kazao je u obrazloženju svog prijedloga gradonačelnik, dodavši kako mu nitko kome je predstavio prijedlog nije rekao da je to loše. O prijedlogu je kroz protekle tri ili četiri godine upoznao i svoju stranku i državnu vlast, a s prijedlogom su upoznati i članovi Dubrovačkog dogovora.
‘Treba li Dubrovniku 40 šefova?’
– Treba li Dubrovniku 40 ploča i šefova ispostava? Ne, nego 10 ili 12. Po meni Splitu treba pripasti najviše 40 posto regionalnih središta institucija, a Dubrovniku, Šibeniku i Zadru ostalo, ovisno o djelatnosti. HEP bi išao onome tko ima jake projekte s HEP-om, Hrvatske vode također. To nije pitanje lutrije. Nitko ne smije biti dominantan i ne bismo imali jedno regionalno središte – ustvrdio je Vlahušić.
Vlahušić smatra kako država radi dobar posao s ukidanjem županijskih ustrojstava i ustrojem pet regionalnih središta te da s tim treba i nastaviti, ali na način da se ne stvaraju animoziteti između gradova koji su danas županijska središta.
– Županijama se već godinama ovlasti smanjuju i postale su kao kule u pijesku koje nagrizaju valovi. Trebaju se organizirati u Zajednice županija na regionalnoj osnovi. Tako bi četiri dalmatinske županije tvorile jednu Zajednicu, a svaki bi župan bio regionalni šef jednu godinu. Pritom ne bi bilo nove administracije niti izbora nekog predsjednika regije ili predstavničkog tijela – objasnio je Vlahušić.
Smatra kako su gradovi danas postali centri ekonomske moći i pokretači razvoja. Zato veći gradovi trebaju preuzeti funkcije i usluge županija, čime bi dodatno ojačali. S druge strane, trebalo bi smanjiti broj općina, prije svega kroz fiskalne mjere.
– Moramo se zapitati, i ja sad pitam i Županiju i HSLS i ostale, što je to uopće Dubrovnik regija? Jesu li to granice Županije ili od Prevlake do Lastova? Svi govore ‘mi smo za Dubrovnik kao regiju’, a nitko na ovo još nije odgovorio – kazao je Vlahušić, koji se za kraj osvrnuo i na susjedne općine.
‘Takav je život’
– Često se postavlja pitanje socijalnih prava koja dajemo građanima Dubrovnika, odnosno zašto ta prava nemaju i druge općine. Ne mogu ih imati jer nisu dio Grada Dubrovnika. Predložit ću Gradskom vijeću da osnujemo fond za financijsku pomoć susjednim općinama, na koje će se one moći kandidirati. Ostvarujemo višak vrijednosti koji je proizvod rada i Grada i tih općina. Što se tiče manjih općina poput Stona i Dubrovačkog primorja, trebamo se ponašati kao naši preci 1399. godine. Ako žele male općine doći, mogu slobodno, imat će sva prava i Grad Dubrovnik je spreman za to – istaknuo je gradonačelnik.
– Iz dana u dan će ta distinkcija biti sve veća. Ne zato što ja to hoću, nego jer je takav život. Ukinuta su područja posebne skrbi, a mnogi su zbog tog emigrirali u Konavle, Župu i Primorje. Sad odjednom ne mogu upisati dijete u dječju vrtić u gradu, nemaju druga prava. To je bilo opravdano dok je bila veća plaća. Dogodit će se život i u malim općinama, Dubrovačko primorje, Ston, Janjina, Trpanj, Mljet. Ako žele biti sami, neka budu. Ali ako žele biti u sastavu Grada Dubrovnika do narednih izbora, mogu – zaključio je Vlahušić.