“Grad Dubrovnik namjerava na taraci tvrđave Revelin izgraditi ljetnu pozornicu kao glavni prostor za održavanje većih koncertnih, kazališnih i plesnih programa. U tu svrhu osmislit će projektno rješenje kojim bi se predvidjela stalna tribina za cca 400 gledatelja na istočnom dijelu tarace, svlačionice i nus prostori u natkrivenom dijelu pored tribina koje bi skrivenim koridorom uz sjeverno pročelje bile povezane s binom odnosno tzv. akustičnom školjkom za koncerte na zapadnom dijelu tarace” – samo je dio prijedloga Zavoda za obnovu Dubrovnika (ZOD), koje su prihvatili ministri u srijedu na otvorenom dijelu, 15. po redu Sjednice Vlade RH.
Vlada je dala suglasnost za program bez rasprave, što je simptomatično, s obzirom da je pred ministre stavljen poprilično nebulozan Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2016. godinu, koji doznajemo nije usuglašen s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku. Donosimo još neke ključne prijedloge ZOD-a koji se odnose na tvrđavu Revelin:
“Postojeće ventilacijske otvore predviđa se preraditi na način da budu u razini poda tarace. Također, ukoliko se iznađe mogućnost, planira se ugradnja lifta od prizemlja do natkrivenog prostora na samoj taraci.
Tijekom 2016. godine planiramo ugovoriti izradu idejnog rješenja i projekta ljetne pozornice na Revelinu”. Ali – to nije sve:
Vlada je dala zeleno svjetlo i za nastavak obnove osme, devete i desete lađa u Lazaretima koje Zavod za obnovu Dubrovnika planira prijaviti na natječaj za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije. Procijenjena vrijednost prema projektu 21 milijun kuna. Prijava projekta sastoji se, stoji u prijedlogu, od nekoliko ključnih elemenata, a Lazareti su jedan od projekata koje u 2016. godini,
Prvi projektni element čine:
1. Obnova 8-10 lađe Lazareta
2. Opremanja svih 10 lađa Lazareta, ovisno o potrebama pojedinačnih korisnika
Drugi projektni element čine edukacije zaposlenika korisnika Lazareta i upravitelja koje će omogućiti da se povećaju njihovi stručni kapaciteti, a to će doprinijeti poboljšanju kvalitete postojećih program kao i razvoju novih programa te na taj način boljem pozicioniranju Lazareta kao kulturnog središta grada Dubrovnika.
Treći projektni element čine novi programi koje će se provoditi u Lazaretima.
Četvrti projektni element posvećen je novim proizvodima. Uloga petog projektnog elementa je promocija i vidljivost, stoji u Prijedlogu.
Inače, ono što je člankom 11. stavkom 3. Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika propisano, a što je na sjednici i pročitao ministar kulture Zlatko Hasanbegović, jest da su osnivači Zavoda za obnovu Dubrovnika, Grad Dubrovnik s udjelom od 55 posto, Republika Hrvatska s udjelom od 35 posto i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10 posto, koji prema članku 43. stavku 1. toga Zakona razmjerno postotku svojih osnivačkih udjela osiguravaju u svojim godišnjim proračunima plaće i materijalna sredstva potrebna za rad Zavoda Odredbom članka 43. stavka 1. Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika propisano je da za programe zaštite kulturnih dobara sredstva osigurava Grad Dubrovnik u visini od najmanje 50 posto neto prihoda koji Grad Dubrovnik ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina.
Plan prihoda za Program obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2016. godinu, temelji se na proračunom utvrđenim iznosima izdvajanja suosnivača Zavoda i na očekivanim prihodima, a sve po posebnim programima za konkretne objekte. Sredstva za participaciju plaća i materijalnih izdataka za 2016. godinu shodno osnivačkom udjelu suosnivača iznosi:
– Republika Hrvatska (35 posto) – 874.8950 kn
– Grad Dubrovnik (55 posto) – 1.374.835,00 kn
– Dubrovačko-neretvanska županija (10 posto) – 249.970,00 kn
Sredstva za obnovu za 2016. godinu osigurava Grad Dubrovnik u iznosu od 8.357.700,00 kn.