.jpg)
Opće je poznato, s obzirom da su svi mediji o tome izvještavali i to u puno navrata, kako je izmjenama Kaznenog zakona 2024. godine u isti uvršteno kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe, odnosno femicida. Manje je poznato pak kako je 16 saborskih zastupnika krajem prosinca prošle godine podnijelo Prijedlog odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje institucionalnih propusta u sustavu zaštite od nasilja nad ženama koji rezultiraju velikim brojem femicida. O tom se prijedlogu najprije raspravljalo u Odboru za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, a potom u Saboru i odbijen je.
Razlozi za odbijanje
Razloge za odbijanje je pred saborskim zastupnicima ispred Vlade argumentirao ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Kazao je kako su Zakonom o istražnim povjerenstvima jasno definirana ograničenja njihova djelovanja te kako se dio pitanja iz prijedloga odnosi na slučajeve koji su trenutačno predmet sudskih postupaka, što prema Zakonu ne može biti predmet rada povjerenstva. Riječ je, kako je naveo, o slučajevima femicida iz 2024. i 2025. godine za koje postupci još traju.
Ujedno, resorni je ministar naglasio da rad sudova i državnog odvjetništva ne može biti predmet istražnog povjerenstva, jer se radi o neovisnim i samostalnim tijelima. Kao dodatni problem naveo je nejasno definiran predmet istraživanja te sam način rada povjerenstva, upozorivši i na rizik sekundarne viktimizacije žrtava u slučaju njihovog ponovnog ispitivanja.
Postoji institucionalni okvir
Govoreći o postojećem institucionalnom okviru, ministar je izdvojio Povjerenstvo za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka, ustrojeno pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije temeljem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čiji je cilj praćenje pojavnih oblika nasilja u obitelji. Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji 2024. godine, istaknuo je Habijan, sastav Povjerenstva je proširen. U njegov rad uključeni su Pučka pravobraniteljica, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljica za djecu, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom te predstavnici akademske zajednice. Kao važan nadzorni mehanizam ministar je naveo i promatračko tijelo „Femicid Watch“, osnovano 2017. godine, koje prati pojavnost ubojstava žena iz rodne perspektive te prikuplja i analizira podatke.
Ministar se osvrnuo i na zakonodavne izmjene u Kaznenom zakonu i Zakonu o kaznenom postupku, istaknuvši kako su njima dodatno proširena prava žrtava, uključujući obvezno saslušanje pri odlučivanju o mjerama opreza te pravo na žalbu. Također je naglasio pooštravanje kaznene politike za kaznena djela poput silovanja, spolnog uznemiravanja i nametljivog ponašanja. Osim toga, u prilog navedenim tvrdnjama ministar je naveo i konkretne podatke, istaknuvši važnost edukacije i prevencije.
11 optužnica i 5 presuda za femicid
– Represija, kažnjavanje i kaznenopravne sankcije nisu jedini mehanizam u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U zadnje tri godine provedeno je ukupno 105 edukativnih radionica – 2024. godine 55 radionica, 2025. godine 43 radionice, a ove godine do 20. ožujka sedam radionica – rekao je Habijan u Saboru te iznio statističke podatke prema kojima je od uvođenja kaznenog djela femicida podignuto 11 optužnica te doneseno pet presuda, od čega su tri pravomoćne.
U 2025. godini evidentirano je 12.788 mjera opreza, od kojih se gotovo 9 tusuća odnosi na zabrane približavanja, uhođenja ili kontaktiranja žrtava. Policija je tijekom 2025. i dijela 2026. godine provela više od 200 tisuća nadzora nad tim mjerama, pri čemu je u oko 3 tisuće slučajeva utvrđeno njihovo kršenje.
-Vlada će, kao što je to činila i ovih deset godina, kroz edukaciju, prevenciju i represiju nastaviti provoditi politiku koja će ovakve slučajeve teškog ubojstva ženske osobe nastojati svesti na minimum – zaključio je ministar Habijan.
