Prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima RH, čiji nacrt je pred nekoliko dana predstavilo Ministarstvo gospodarstva, očito će do samog donošenja u Saboru podići puno prašine.
Premda iz Ministarstva objašnjavaju kako je cilj Zakona skraćenje i ubrzanje procesa ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za ostvarenje projekata, mnoge udruge, a posebno one sa zelenim predznakom upozoravaju da je riječ o velikoj opasnosti.
Naime, ovim zakonom bi se dosadašnja deklarativna podrška Vlade RH investicijama pretvorila u formalnu, jer će Vlada uz pomoć ovog zakona donositi odluke o pokretanju svakog pojedinog investicijskog projekta koji dobije status strateškog od interesa za RH (vrijednost ulaganja najmanje 150 milijuna kuna ili ako ispuni desetak kriterija), kao i zaključivati ugovor s ulagačima.
Kriteriji za dobivanje takvog statusa također će biti dio ovog zakona. Između ostalog, riječ je o zapošljavanju većeg broja ljudi, doprinosu razvoju za razvoj turizma ili proizvodnje, relizaciji u nerazvijenim krajevima zemlje, ratom pogođenim područjima ili na otocima, kao i o uvođenju novih tehnologija.
Također, zakonom će se odrediti raspolaganje nekretninama u državnom vlasništvu, davanje koncesije za uporabu pomorskog dobra i korištenje nepokretnog kulturnog dobra.
Prijedlog odluke o strateškim projektima utvrđuje se prema listi prijedloga strateških projekata, a ulagači mogu biti država, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te svaka druga pravna ili fizička osoba.
Nakon odluke Vlade, a na prijedlog posebnog povjerenstva, o proglašenju investicije od gospodarskog značaja, kreće se s izradom dokumentacije, a potom slijedi realizacija te stavljanje investicije u funkciju, kao i postinvesticijsko razdoblje u kojem se dobiva uporabna dozvola, poticaji za ulaganje…
Zanimljivo je spomenuti kako su sva nadležna tijela dužna mišljenja potrebna za izdavanje upravnih akata i provedbu postupaka izdati u roku od 10 radnih dana. Ukoliko to ne učine, primijenit će se načelo "šutnje administracije", što podrazumijeva da je tijelo koje je trebalo izdati mišljenje suglasno sa svima aspektima strateškog projekta.
Također, Zakonom se određuje raspolaganje nekretninama u vlasništvu države, koje bi u svrhu projekata Vlada mogla neposrednom pogodbom otuđiti ili na njima osnivati stvarna prava, pa čak i na nekretninama oko čijeg vlasništva se spore država ili lokalne jedinice, pod uvjetom da na posebnom računu osigura sredstva u visini tržišne vrijednosti koju ta nekretnina ima prema ocjeni neovisnog vještaka.
Određuje se i izdavanje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole te predviđa da se na izdavanje lokacijskih dozvola ne primjenjuju odredbe propisa iz upravnog područja prostornog uređenja koje se odnose na obvezu izrade i donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja (urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana uređenja).
Pokret Occupy Croatia upozorava kako Vlada planira brzinsko ukidanje statusa javnog dobra brojnih resursa te optužuju Vladu za veleizdaju.
– Zakonu je svrha ukinuti status javnog dobra – šumama, vodama, raznim zemljištima, vodovodima, priobalju, otocima, rudnim bogatstvima, kulturnim dobrima, javnim cestama i željeznici, ukratko svemu što po zakonu pripada svima nama – a ne samo njima. Sve bi se to brzinski privatiziralo. Ovakva odluka Vlade – koja se ponaša prema imovini države kao da je to njihovo privatno vlasništvo – za nas znači ekonomski genocid – ističu iz pokreta Occupy Croatia.
– Ako se usvoji takav Zakon bit će omogućena rasprodaja svih nekretnina i javnih dobara u vlasništvu hrvatske države i to po hitnom administrativnom postupku, bez „suvišnih zašto“. Šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro u koje spada i priobalni pojas odnosno pomorsko dobro – upozoravaju aktivisti Zelene liste.
Prijedlog Zakona pred saborske zastupnike trebao bi doći odmah po završetku zimskog raspusta.