Iza nas je godina i pol dana pandemije, a turistička priča napokon se ponovno pokreće. Popuštanjem mjera i većina ugostiteljskih objekata krenula je s radom, a i u hotelima se primjećuje rast ‘bookinga’. Kroz sve ovo vrijeme turistički akteri u Dubrovniku sagledavali su situaciju u kojoj se nalazimo i razmišljali o novim potencijalnim prilikama koje je ova pandemija sa sobom donijela. Razgovarali smo stoga s turističkim vodičima, ugostiteljima, hotelijerima i vlasnicima privatnog smještaja o tome u kojem bi se smjeru trebala razvijati turistička slika Dubrovnika u bliskoj budućnosti, što ih je pandemija naučila i kako su prilagodili svoje poslovanje novim uvjetima.
Vlasnik restorana Pantarul Milan Vasić naglašava kako iz svake teške situacije treba izvući nešto dobro i pozitivno. —Kad te nešto potrefi teško, znaš kako na to reagirati kasnije. Grad treba ići u smjeru onoga što su najavili, da će biti 70 posto prometa od 2019. S time bih bio jako zadovoljan, mislim da je to neka mjera za sve nas ugostitelje, ali i sve ljude koji rade u privatnim branšama. Ne treba nam masovni, luđački turizam, grad treba imati mjeru. Ovo je dobra prilika za restart, da se saberemo svi skupa i odredimo zajednički smjer – ističe Vasić. Što se tiče Pantarula, zadržali su zaposlenike, a od 1. lipnja napokon su otvoreni. Iako, dodaje, krenuli su opet praktički iz početka.
—Mjere države smo iskoristili koliko smo mogli. Pomogle su nam, ali u usporedbi s ostalim zemljama Europske unije, mislim da su iznosi bili smješni. Što se tiče ponude, nju nismo mijenjali. Jako dobro radimo s našim ljudima i uvijek im nudimo popuste. Presretni smo što smo svojim prethodnim trudom i radom održali tvrtku na nogama i u ovim najtežim mogućim uvjetima. Veselimo se novim izazovima i budućem uspješnom poslovanju naše tvrtke – govori vlasnik restorana Pantarul.
Prilika za restart
Naglašava kako je ova pandemija prilika za restart kompletne države, ali i da se poduzetnike počne više cijeniti.
—Riječ poduzetnik u Hrvatskoj ima neki loši predznak, a u svom razvijenom svijetu ta riječ je nešto pozitivno i poduzetnik je pokretač društva. Država ima u rukama aparat za eliminirati nepoštene, neplatiše i one koji krivo rade, ne plaćaju porez i ne poštivaju svoje radnike. Nažalost, ne razumiju da su poduzetnici ti koji okreću novac, koji pokreću, plaćaju porez, guraju ovu državu naprijed. Konačno je došlo vrijeme da država i Grad promisle kako pomoći poduzetnicima – istaknuo je Milan Vasić. Voditeljica restorana Kopun Ana Bitanga ističe kako se po pitanju poslovanja svog lokala oduvijek vodila idejom održivosti, kvalitete te autentične ponude prema gostima.
—Prošla su ona vremena neinformiranih gostiju. Trebamo raditi posao na najbolji mogući način, to bi trebala biti poanta. Gostima koji dođu u Grad, moj objekt je samo jedan od doživljaja. Srest će se s taksistom, sobaricom i drugim djelatnicima. Svi mi nosimo sliku grada pa što je svatko od nas bolji, to je i slika Grada bolja – govori Bitanga. Ističe kako im je u Kopunu jako važna tradicionalna ponuda pa tako nude i kopuna spremljenog na način na koji ga je opisao Marin Držić u svojim djelima.
— Došli smo na tu ideju jer smo željeli ponuditi i neke druge tradicionalne stvari i kroz hranu ispričati dio priče ovoga Grada. Naši domaći gosti oduševljeni su kopunom i pašticadom te im ta jela često spremamo u za njih posebnim prilikama. Ipak, malo nas će s troškovima realno preživjeti od domaćih jer oni ne izlaze stalno po restoranima. Zato moramo misliti i na turiste – naglasila je Bitanga.
Možemo biti elitna destinacija
Vodička Lidija Begić jedna je od onih koji su se trudili svoje poslovanje prilagoditi novim uvjetima pa je tako osmislila i specifične ture. Begić ima jasnu viziju kako bi Dubrovnik trebao od ovog trenutka oblikovati turizam.
—Iako je pauza od godine dana bila apsolutno neželjena i šokantna, stvari se sada ipak polako pokreću. Doduše, vrlo malim koracima, ali ide se naprijed i bolje je nego prošle godine. Kad se već ta godina dogodila, možda se na nju treba pogledati i kao na nešto pozitivno, kao još jednu priliku za ispraviti ono čime nismo bili zadovoljni. Dubrovnik itekako zaslužuje biti i elitnija destinacija. Tako je razvijan nakon rata, ali se u međuvremenu kao i svugdje dogodila masovnost, a uz nju su došli i neki vidovi turizma koji su onemogućivali prezentaciju Dubrovnika kao jedne elitne destinacije jer ‘over turizam’ ne ide nikako uz takvu vrstu ponude. Upravo zato što nam sad još uvijek dolazi mali broj turista, vrijeme je da poradimo na ponudi jer se ne radi samo o broju turista koji trebaju doći, nego i o jednoj visokoj razini usluge koja nam onda donosi i veće prihode. Uz sve što nam je odnijela, korona nam je pružila priliku da ispravimo greške koje su se dogodile u masovnosti – govori Lidija Begić. Dodaje kako ‘booking’ svakako raste, pogotovo smještaja u hotelima visoke kategorije. Naglašava kako će nam 2021. na svom kraju pokazati tko će na tom tržištu opstati i koji će novi trendovi vladati.
—Oni koji nam u grad dolaze kao turisti individualno i neorganizirano se nalaze na dva suprotna pola. Oni najniže kupovne moći idu na besplatne ture, dok su s druge strane oni iznimno visoke kupovne moći. Njih nema tako puno, ali jedna takva grupa zamijeni nam deset ovih besplatnih tura. Ja pripadam onoj skupini vodiča koja drži da će gost koji plati moju uslugu, znati zašto hoće mene platiti, a neće otići na besplatnu turu. Na tržištu se sada događa jedna takva situacija u kojoj će se iskristalizirati ono što će krojiti našu budućnost što se tiče profesije turističkih vodiča. Neki od kolega još uvijek rade virtualne i snimane ture i one su znale polučiti dobre rezultate, dok su neki radili posebne tematske ture želeći se istaknuti i pokazati po čemu su različiti. Od mojih tura, najviše je ljudi za sada bilo zainteresirano za one obiteljske – istaknula je Begić.
Razvijam posebne ture
Turistička vodička Patricia Cvinar govori kako se vodiči ne bi smjeli orijentirati isključivo na turističko vođenje po povijesnoj jezgri, već na ruralne dijelove, uglavnom na aktivno provođenje vremena i pokazivanje naše okolice.
—Trenutno sam u fazi pripremanja ponude iz segmenta hiking turizma. Kako nije bilo posla, tome sam se posvetila. Obišla sam mnoge staze od Dubrovačkog primorja do Konavala. Imamo puno toga za ponuditi gostima. Smišljam programe i snimam filmiće kojima ću predstaviti sadržaje za turiste različite razine fizičke spreme od onih koji žele više do onih koji imaju djecu. Dakle, različite sadržaje koji će biti prilagođeni brojnim profilima gostiju koji ne žele samo boraviti u hotelu i prošetati se po Gradu. Potražnje ima, raspitala sam se među partnerima. Usmjerit ću se na zimsko razdoblje kada se malo toga nudi. Imamo dobru klimu i vrlo ugodno vrijeme tijekom čitave godine. Među takvim posjetiteljima bit će onih koji su dubljeg džepa, ali i plićeg. Međutim, ja to ne radim kako bih privukla klijentelu veće platežne moći, nego jer je to moja strast. Zapravo, oduševilo me to što sam otkrila u našoj okolici i mislim da bi bilo odlično da i tu stranu predstavimo – naglasila je Cvinar. Dodala je kako će još toga trebati napraviti, ali i da je dosta staza prokrčeno te označeno.
—U zadnje vrijeme se dosta napravilo. Na svim mjestima staze nisu profesionalno obilježene, ali sve je vrlo jasno markirano. Lako se snaći. Postoje, također tajne staze koje planiram uvrstiti u svoju ponudu. To su neki putovi koje, primjerice, koriste lovci, prohodni su i sigurni, ali za njih ne zna svatko. To će biti za one koji žele ići van uobičajenih ruta te na nekima od njih planiram piknike te posjete raznim agro turizmima – istaknula je Patricija Cvinar.
Vlasnica Gastro & gift shopa Terra Croatica Danijela Klešković ističe kako je nakon rekordne 2019. godine, pripremala svoje poslovanje za rekordnu 2020. godinu te je uložila velika sredstva u proizvodnju i nabavu zaliha robe.
—Nakon toga nastupa šok i shvaćamo da je svijet pogodila pandemija koronavirusa. U ožujku kreće lockdown te smo, zahvaljujući platformi Udruge poslodavaca i Hrvoju Bujasu, preko društvenih mreža dobivali i razmjenjivali informacije kao i odgovore na brojna pitanja. Bila su nam tada važna, a na njih nismo mogli pravovremeno dobiti odgovore državnih službi. Vladao je opći nered. Da nije bilo Udruge poslodavaca i Bujasa, bilo bi jako teško komunicirati – rekla je Danijela Klešković. Prisjeća se kako su prva tri mjeseca, nakon nastupanja pandemije, sve tvrtke koje su bile u lockdownu dobile pravo na korištenje potpore za očuvanje radnih mjesta.
— Međutim, naša tvrtka u lipnju prošle godine izgubila je pravo na korištenje potpore jer odlukom Vlade u pravo na korištenje potpore više nisu uvrštavali trgovine. To znači da nisu napravili razliku velikih trgovačkih lanaca i društava te svih ostalih trgovina koje su usko vezane za turizam i sezonu, kao što su sve male trgovine u Dalmaciji, te otocima, tako i gastro suvenirnice… Stavljeni smo u isti koš! Zbog te loše procjene, poslodavci su došli u situaciju da nekim djelatnicima moraju dati otkaz jer je Vlada digla ruke od nas. Znamo svi da je nakon lockdowna Dubrovnik bio slabo posjećen – nije bilo ni aviona ni cruisera. Naše poslovanje je imalo pad od 98 posto. Dakle, naš prihod je bio samo 2 posto u odnosu na 2019. godinu – naglašava Klešković. Dodaje da su se, sredinom srpnja velike tvrtke koje se bave trgovinom te su usko vezane za turizam, među kojima su bili i Borza Grupa d.o.o i Uje d.o.o. obratile državnom vrhu i medijima.
—Iskazali smo tada nezadovoljstvo zbog toga što mi kao trgovine koje smo vezane za turizam – nećemo preživjeti. Tada je Vlada donijela odluke da potporu mogu koristiti mali poduzetnici, dok velike poduzetnike opet nisu uvrstili u pravo na korištenje potpora. Poslije ljeta donesena je odluka da svi koji imaju pad već od 60 posto koriste potpore, što je jedino ispravno te je tako trebalo krenuti od početka. Jer, uništene su male tvrtke kao i mogućnost očuvanja radnih mjesta – kaže Klešković. Iz razgovora s mnogim poduzetnicima koje poznaje, a koji su vezani za turizam, ističe kako su došli do zajedničkog zaključka kako je pad prometa lani bio preko 85 posto u usporedbi sa 2019. godinom. S obzirom na to da, kako kaže, već 20 godina vodi uredno i odgovorno svoju tvrtku, te zbog takvog poslovanja ima potporu od svoje poslovne banke.
—Također, od prosinca prošle godine agencija HAMAG – BICRO omogućila je kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva iz EU za obrtna sredstva, što će biti od pomoći svim poduzetnicima u ovoj situaciji. Zahvaljujući mjerama potpore i sredstvima koje smo akumulirali tijekom proteklih godina, uspjeli smo sačuvati tvrtku i poslovanje. No, u ovoj situaciji smo vidjeli kako su mali poduzetnici povezani i spremni jedni drugima pomoći u teškim situacijama. Nadamo se da će se ove godine situacija pomalo normalizirati, već se osjeća optimizam u zraku. Unatoč svemu, ulazimo u sezonu s visokim očekivanjima i tako pripremamo svoje poslovanje. Nema druge! Krećemo s realizacijom novih proizvoda – rekla je. Dodavši da poslodavci moraju ulaziti u nova ulaganja kako bi stvorili stabilne tvrtke. Također, istaknula je da poslovanje njene tvrtke 98 posto ovisi o turistimu.
Nismo samoodrživ grad
—S obzirom da smo mala sredina i mali grad, koji nije samoodrživ i mi ne možemo živjeti jedni od drugih, naše poslovanje ovisi o turizmu. Ekonomija ovog grada je koncipirana tako da ne može funkcionirati bez turizma. Mi nismo samoodrživ grad! Mislim da to moramo ozbiljno shvatiti i ulagati u turizam – jer nam je to primarna grana. S obzirom na to da nam nema turista, odlučila sam se ove godine malo bolje predstaviti dubrovačkoj javnosti, ponajprije kroz društvene mreže. Htjela bih da malo bolje upoznaju našu proizvodnju i naš brend, jer zbog brzog načina života i gužvi koji su naše sugrađane odmakle od povijesne jezgre, prethodnih godina to nisu mogli – zaključila je.
Vlasnica dubrovačkog branda ‘Craft & Stones’ Lena Šutić Klaić svoje je poslovanje tijekom pandemije ‘prebacila’ online, tj. čim je na snagu stupila zabrana rada, pokušali su se što prije snaći i logičan korak je bio webshop.
— Izradila sam ga sama u nekoliko tjedana jer nije bilo vremena tražiti tko će moju viziju razviti točno onako kako želim u relativno kratkom razdoblju. Kupcima smo omogućili slanje pošiljki poštom na adresu ili besplatno uz osobno pruzimanje – što se posebno svidjelo lokalcima. Više nemamo lager te svaki proizvod izrađujemo po narudžbi. Poboljšali smo kvalitetu printa i tekstila jer smo napravili uštedu s tim što su naši proizvodi dostupni samo online. Slow fashion je jedan zaista jako pozitivan i relativno novi pokret u svijetu i drago nam je da smo dio njega, ali proći će još neko vrijeme da se naši ljudi potpuno naviknu. U svakom slučaju sretni smo što smo ‘preživjeli’ – rekla je Lena Šutić Klaić, vlasnica dubrovačkog branda ‘Craft & Stones’. Smatra da je nakon početnog šoka, ključna prilagodba i brzo snalaženje u novoj situaciji. ‘Apsolutno vrijedi i ona uzdaj se u se i u svoje kljuse’, dodaje. Može li Dubrovnik krenuti nekim drugim putem, u turizmu, ali i u nekoj drugoj branši, odgovara:
—Voljela bih reći da može, ali dok god sva jaja stavljamo u istu košaru, teško. Uzmimo suvenire za primjer. Nisam pobornik generičkih proizvoda iz Kine, ali činjenica je da, ako želiš raditi u gradu i pokrivati najam unutar zidina, teško ćeš na ovakvom tržištu nekretnina i najmova dugo opstati ako svoje proizvode radiš sam – što je zaista skupa priča. Jedno vuče drugo i bez većih zaokreta za koje je potrebno znanje i dobra volja pojedinaca, angažman TZ-a i Grada ništa se neće promijeniti. Kvalitetnih gosta i ljudi koji vide razliku između autohtonog proizvoda i onoga što glumi autohtoni proizvod ima, ali pitanje koje trebamo postaviti jest – što mi njima nudimo i u kojem omjeru. Kad svi zajedno iskristaliziramo sliku gosta kojeg želimo vidjeti u našoj butizi, u našem restoranu ili našem apartmanu znat ćemo što mu trebamo ponuditi, i sigurna sam da ćemo tek onda biti na razini na kojoj jedan Dubrovnik treba biti – ističe naša sugovornica.
Ne smijemo snižavati cijene
Generalni direktor tvrtke Pervanovo Dubrovčanin Stjepan Vojinić ističe kako njihova tvrtka živi dvije stvarnosti na koje je pandemija utjecala sasvim različito.
—Što se tiče turizma, dijelili smo sudbinu svih ostalih. Bila je tiha jeza, horor i katastrofa. Sada vidimo da se oporavlja turizam, gosti se vraćaju, međutim, radimo svi jednu veliku grešku, a to je da smo toliko spustili cijene da će nam dolaziti gosti koji teško mogu priuštiti Dubrovnik i bit će im skupo sve od sladoleda do kave te obroka. Moramo s time biti jako oprezni jer možemo destinaciju uništiti, a jako je teško vraćati nazad prave goste i prave cijene. Turizam sam po sebi je niskoprofitabilna industrija kada govorimo o hotelijerstvu. Ako krenemo i nastavimo držati ovako niske cijene, tada će postcovid sindrom zahvatiti naše gospodarstvo i turističku industriju i bit će nam gore nego kada su ljudi završavali na respiratoru. Trebamo se brzo resetirati i malo razmišljati šire te biti optimističniji – govori Vojinić te dodaje kako se trebamo malo i povesti za drugima.
—Očekuje se da će dolaziti gosti, ‘booking’ raste, a shodno tome treba početi i podizati cijene. U Veneciji su porasle cijene kave, smještaja i obroka, mi ne smijemo biti ti koji će se boriti za gosta s destinacijama koje nam nisu ravnopravne. Može zvučati prepotentno, ali to je realnost. Dubrovački turizam uložio je u kvalitetu, u hotele i uslugu pet zvijezdica, u ono što nas čini atraktivnima. Mi živimo dvije različite realnosti – turizma i proizvodnje. Gostima će kvaliteta biti primamljiva, ali ona je povezana s cijenom. Ne možemo imati kvalitetu, ako prodajemo apartman za 30 eura. Nećemo moći ni platiti radnu snagu jer nemamo cijenu po jedinici kao nekada. To je sve uzročno-posljedično povezano. Teško će netko uložiti u kvalitetu i pristati ovu godinu raditi u minusu ponovno, dakle, drugu godinu za redom, a da dava neku ludu kvalitetu. Ona će biti primjerena cijeni. Ipak, na muci se poznaju junaci. Sve je lijepo kad glatko ide i svi pričamo o razvoju, a sada treba stisnuti i pokazati da umijemo i onda kada je teško – zaključio je Stjepan Vojinić.
Pišu Iva Dedo, Maria Prkut, Leona Rašica
Foto DuList/Facebook/Marko Marinković
Objavljeno u tiskanom izdanju 9. lipnja 2021.