Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Istodobno, visoke cijene usluga u turizmu i trgovini očito više ne mogu kompenzirati stagnaciju broja turističkih noćenja, pa izostaje realni rast deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe, čime se produbljuje neravnoteža na tekućem računu platne bilance kako navodi u priopćenju Hrvatska gospodarska komora. Prema najnovijoj analizi koju je pripremio glavni ekonomist HGK, Goran Šaravanja, hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti i tijekom prošle godine, no uz vidljive znakove usporavanja te rastuće neravnoteže u javnim financijama i vanjskoj razmjeni. Ukupni gospodarski rast iznosio je 3,2 posto, što je i dalje solidna stopa, osobito u usporedbi s kretanjima u Europskoj uniji, ali ujedno i najslabiji rezultat u postpandemijskom razdoblju.
-Pritisak na proračun, primarno zbog ekstremnog rasta plaća u javnom sektoru tijekom 2024., koji se prelio u 2025. kao trajni trošak, kao i rasta socijalnih davanja, doveo je do povećanja proračunskog deficita, koji se u 2025. približio granici od 3 posto BDP-a – naveo je Šaravanja.
Daljna analiza koji je naveo da gospodarski rast i dalje se ponajviše oslanja na osobnu potrošnju, koja je porasla za 2,5 posto zahvaljujući rastu zaposlenosti, plaća i kreditne aktivnosti građana. Investicije su, pak, zabilježile rast od 6,1 posto, potaknute prvenstveno sredstvima iz fondova Europske unije, osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost.
Međutim, ističe Saravanja, isti čimbenici koji trenutno podupiru rast istodobno produbljuju strukturne slabosti jer ih ne prati odgovarajući rast produktivnosti i konkurentnosti. Industrija je nakon dvije godine ponovno pozitivno pridonijela rastu BDP-a, zabilježivši rast od 2,9 posto, no snažno usporavanje zabilježeno je u drugim sektorima. Rast u građevinarstvu značajno je oslabljen nakon što je dovršen veći dio obnove nakon potresa, dok je trgovina usporila zbog trajno visoke inflacije i slabijeg rasta raspoloživog dohotka. Turizam i trgovina bilježe usporavanje rasta, a realna vrijednost deviznog prihoda od turizma pada, što dodatno pogoršava vanjskotrgovinsku ravnotežu. S potrošne strane, gotovo sve komponente BDP-a usporile su rast, osim investicija. Izvoz usluga pao je drugu godinu zaredom, po stopi od 2,6 posto, što je dodatno povećalo negativan doprinos neto inozemne potražnje ukupnom gospodarskom kretanju.
