U sljedećih godinu dana više od polovice hrvatskih građana, odnosno njih čak 53 posto, neće uopće biti u mogućnosti štedjeti novac! To je najviši postotak 'neštediša' u odnosu na početak krize i 2009. godinu kada je bilo 5 posto manje građana koji nisu bili u mogućnosti štedjeti.
A da stvar bude još gora, dvije trećine građana očekuje još lošije gospodarsko stanje u zemlji u slijedećih godinu dana, dok se samo njih 7 posto nada gospodarskom oporavku, podaci su portala Limun.hr.
U situaciji kada bi imali sredstva i mogućnosti za štednju, hrvatski građani bi novce najradije oročili u banci (njih 32 posto), od ostalih institucionalnih oblika štednje, na drugom mjestu se nalaze stambene štedionice/štednja stimulirana od države (21 posto).
U Hrvatskoj tržište stambenih štedionica je relativno mlado (postoji od 1998. godine) ukoliko ga usporedimo s nekim drugim zemljama. Tipičan štediša u stambenoj štedionici je mlada osoba, obrazovana, s višim primanjima od prosjeka i vlastitom obitelji. Više od ostalih stambenu štednju preferiraju osobe koje stanuju u urbanim sredinama, iz Zagreba i okolice, obrazovaniji, mlađi, s višim primanjima.
Od preostalih načina štednje, aktualno je čuvanje novca kod kuće, kojeg preferira 27 posto građana. Takav oblik štednje postaje sve zanimljiviji hrvatskim građanima u odnosu na ranije razdoblje. Pad cijena nekretninama vjerojatno je i kod građana uzrokovao stav da ovakav način štednje nije više toliko 'unosan' u odnosu na prethodne godine.
Za razliku od kupovine nekretnina ili zemljišta, kao oblika štednje koji je sve manje popularan među hrvatskim građanima, ulaganje u zlato kao način štednje, pokazuje se sve interesantnijim među našom populacijom. Rast vrijednosti zlata vjerojatno je doveo do toga da se trenutno sve veći broj građana odlučuje na ovakav oblik štednje.