Od svih naših vina koja su se ikad slala na ‘Sabatinu’, Vilin ples mi je definitivno najdraže i time mi je ova nagrada posebno prirasla srcu – kazao nam je Petar Crvik, mladi konavoski vinar, agronom iz Komaja, nakon osvojene vrijedne nagrade na ovogodišnjem, 27. susretu vinara, ujedno i simboličnom završetku berbe.
S Perom smo za ovaj broj DuLista popričali o Sabatini, ali i o inspiraciji Držićem, počecima rada u vinariji, novim idejama…
– Sabatina je bitno natjecanje, dosta popraćeno u medijima i relevantno za promociju. Do prije četiri, pet godina bilo je isključivo dalmatinsko kad je preraslo u međunarodno, odnosno regionalno. Ove godine, Vilin ples osvojilo je nagradu kao apsolutni šampion među crnim vinima, a nagrada mi je važna jer sam upravo za njega osobno radio kupažu – pojašnjava nam, dodavši kako i dalje planira ovakve zanimljive vinarske ‘kombinacije’. Točnije, iduće godine planira predstaviti kupažu malvasije i maraštine, vina koje još nema ime, no ideja je, kaže, tu.
Potencijal maraštine
– Zašto sam se odlučio na ovu kupažu? Iskreno, htio bih ponuditi nešto novo te osvijestiti o potencijalu maraštine. Vino kao takvo ima potencijala, ali malo koji vinar s njom uspije doći do savršenstva. Prvenstveno, sama sirovina – grožđe nije toliko kvalitetno kao malvasija, daje više uroda, ali manje arome i ekstrakta. Mislim da bi to bila uspješna kupaža, dobilo bi se laganije, svježije vino sa strane maraštine, a sa strane malvasije bi dobila tijelo i aromu. Planiram raditi i jednu čistu bordošku kupažu, bez Plavca – Cabernet Sauvignon i Merlot, Cabernet Franc i Petit Verdot – otkrio nam je svoj plan kreativac koji slijedi svjetske trendove. No, kaže, ipak se u Komajima, gdje se nalazi Vinarija Crvik, poštuje naslijeđe i tradicija, pa tako Andro Crvik još uvijek vodi glavnu riječ.
– Poštujemo se, otac vodi glavnu riječ, no imamo iznimno otvorenu komunikaciju i razumijemo se u potpunosti. Sviđa mu se smjer u kojem smo krenuli i moderni ‘đir’ – kaže, što se posebno vidi u dizajnu etiketa, ali i spoju tradicije i modernog u imenima vina.
– Realizacija etikete razlikuje se od početne ideje, no ispalo je odlično. Htjeli smo efektno i minimalno, a moderno i da ne opterećuje kupca i da je prepoznatljivo ‘s kilometra’. Tako su nastale ‘crtice’ na bocama, a prva takva vina bila su Tezoro i Negromant – kaže. Upravo su imena vina posebno zanimljiva, a ta priča je, kaže Petar, krenula s 500. godišnjicom rođenja Marina Držića.
U čast Držiću
– Grad Dubrovnik htio je proslaviti jubilej i uz pomoć stručnjaka odabrali su našu malvasiju, berbu 2007., kao vino koje će nositi oznaku ‘500’ u čast Držiću. Nakon toga, nastavili smo s imenima inspiriranima Vidrom i njegovim radom – dodaje i to kako su mu ovakve suradnje posebno drage. Najdraža suradnja mu je s ekipom s festivala ‘Tišina, molim!’, iako surađuje s mnogima, nabraja dalje ‘Ludo More, ‘Unseen mini film festival’…
– Stvar je vrlo jednostavna – volim surađivati s mladim kreativcima i rado sponzoriram društveno-kulturne događaje. Nadam se da ću moći nastaviti tim tempom – kazao nam je još i ovo dok se prebacujem o na tržište vina u našem kraju. Više nije kao prije, kaže.
– Vinari se ne gledaju više kao konkurencija, tržište je veliko i raznoliko, više je suradnje nego konkurencije. Dapače, vinari se međusobno pomažu, što me iznimno veseli – napominje. Vinarija Crvik, sa svojih 12 i pol tisuća trsova, posebna je i po tome što ‘pokrivaju’ različite vrste vina, odnosne, ne bave se samo jednom sortom što je inače uobičajeno. Teže je, ali time i izazovnije…
Od ‘Listera’ do Malkovicha
Tko je sve pio Vaše vino? – bilo je iduće pitanje. Naime, mnoštvo glumaca, sportaša, zvijezda uopće bilo je u prilici kušati proizvode Vinarije Crvik.
– Craig Charles poznatiji kao ‘Lister’ iz serijala ‘Crveni patuljak’, Roger Moore što mi je velika čast, John Malkovich je bio kod mene u vinariji, ali ga nisam na prvu prepoznao. Čak je i došao sam na degustaciju – kaže kroz smijeh, nabraja dalje Guardiolu, Klička… Inače, dodaje, vodi degustacije od 2011. kao domaćin, sin vinara. Kako to izgleda? Predstavi vino ili vina gostima koji dolaze u manjim i većim grupama, ispriča uvodno priču o Konavlima, Komajima, povijesti obitelji i ulozi vina u njoj, pa kreće priča o sortama i degustacija u vinici. Mogu biti manje i veće grupe, ali draže mu je kad je manje ljudi.
– Vinima su najviše impresionirani Amerikanci, ali njih je i inače najlakše impresionirati. Kinezima se vina sviđaju, ali pokušavaju razumjeti vino, ali nije baš da im najbolje ide jer jednostavno nisu nacija vina. Najugodnije je pak raditi s – Fincima – kaže. Prije nego što nam otkrije još jednu novost, odnosno želju za proširenjem ponude, odgovorio nam je i koja mu je najdraža od svih nagrada i priznanja. Odgovor nije bio očekivan…
– Najdraža nagrada ikad? Pet iz pravopisa u Klasičnoj gimnaziji kod profesorice Žeravice – kaže kroz smijeh. Za kraj je otkrio i još jednu želju koju će, vjerujemo vrlo brzo ispuniti – biodinamičko vino, koje bi najlakše bilo opisati kao ‘eko vino’ pri čijem uzgoju nema kemijskih gnojiva, herbicida, pesticida, fungicida…
– Biodinamičko vino je trend u ‘bijelom svijetu’ i želim ga predstaviti i kod nas. Nije ga baš lako napraviti, ali… Probat ću i nadam se uspjeti – pojašnjava, dodavši kako se to prvenstveno odnosi na uzgoj same loze i kako se ponašaš prema lozi. Na pitanje znači li to kako u njoj nema kemije ne slaže se u potpunosti, jer kaže, ispada kako je ‘kemija u svemu ostalome, a nije tako’. U svakom slučaju, iz Vinarije Crvik uskoro će izaći još ‘čuda od čudesa’, što nas iznimno veseli!
mnj