‘Brza cesta’ došla je i do Župe dubrovačke, zasad još u papirnatom obliku. Umjesto na trećem katu zgrade Općine Župe dubrovačke javna prezentacija Studije izvedivosti ceste Dubrovnik – granica Crne Gore, već prije predstavljene u Dubrovniku, prebačena je zbog iznimne zainteresiranosti Župljana u hotel Sheraton ovog ponedjeljka.
Studiju je izradio Institut IGH d.d., a naručitelj su Hrvatske ceste d.d., te su predstavnici ove dvije tvrtke, uz zainteresirane stanovnike općine, sudjelovali u javnoj raspravi. Studiju je u prezentaciji predstavio mag.ing.aedif. Pavao Kristek iz IGH koji je na kraju i odgovarao na brojna pitanja stanovnika općine, a moramo dodati kako je gotovo polovica Župljana ostala bez ikakvog odgovora.
Općenito o projektu, potom njegovu svrhu i osnovnu problematiku predstavio je u nekoliko kraćih ‘slajdova’ uz poseban osvrt na gustoću, odnosno analizu prometa u i izvan sezone, uz tri scenarija: 1. Scenarij ‘Ne učiniti ništa’, odnosno držati se postojeće cestovne mreže, 2. Scenarij ‘Učiniti nešto’: odnosno cestovne poveznice Dubrovnik (Osojnik) – Čilipi, potom izgradnja dodatnog ulaza u Dubrovnik s vanjske prometne mreže višeg reda te 3. Scenarij ‘Učiniti sve’ (u zoni obuhvata), odnosno rekonstrukcija i modernizacija D-8 na području Dubrovnika i općine Dubrovačko primorje.
Ova tri scenarija tiču se analize Južne Dalmacije, a očekivano, večerašnje sudionike u publici ipak su viš od ‘tehničkih’ zanimala praktična, konkretna pitanja vezana uz njihove domove i budućnost Župe, kao i ugrožavanje turizma, izmještanje, poljoprivredu…
Burna rasprava krenula je već s pojašnjenjem četiri varijante uključene u Studiju, od kojih bi se trebala odabrati najbolja, a čini se kako niti jedna varijanta nije – adekvatna. Osobito je bila zanimljiva činjenica da se na prvom predstavljanju nisu vidjela niti spominjala župska mjesta, već tek na inzistiranje publike.
Četiri razmatrane varijante (V1, V2, V3 i V4), smatra Kristek, ne bi se smjele apriori gledati integralno, već parcijalno, prema prijedlozima rješenja trase i spojnih cesta s planiranim čvorištima u određenim zonama – prostornim zonama kao što su Župa dubrovačka, zona Cavtat – Zračna luka, kako bi se od optimalnih i prihvatljivih segmenata na kraju predložila optimalna varijanta u promatranom koridoru.
U nastavku donosimo opis svih razmatranih varijanti:
Varijanta V1 – dužina glavne trase 33,49 km, a dužina spojnih cesta 19,52 km
Varijanta V2 – dužina glavne trase 23,32 km, a dužina spojnih cesta 9,56 km
Varijanta V3 – dužina glavne trase 23,67 km, a dužina spojnih cesta 10,52 km
Varijanta V4 – dužina glavne trase 22,90 km, a dužina spojnih cesta 8,59 km
Varijanta IV Studije:
– Možete li malo povećati da vidimo mjesta? – bilo je prvo pitanje publike čime je krenula rasprava. najviša trasa je poviše gornjih župskih sela, varijanta tri je pod selima, a najniža pak varijanta četiri.
Zanimljivo je dodati one ‘životne’ brojke, a to je tema koja je brojne Župljane prvo ostavila bez teksta, potom nagnala na druga pitanja. Kolika je zapravo udaljenost ceste od kuća? Varijante nisu ohrabrujuće, smatraju okupljeni Župljani, a čvorište varijanti u svakom slučaju postaju župska gornja sela, osobito Petrača.
Kako se izrađivala ova studija?
U jednoj izabranoj točki u Grbavcu pokazalo se kako je kuća udaljena 70 metara od ceste. Negdje su kuće udaljene 115 metara (Makoše), negdje tek nevjerojatnih 25 metara od kuća, 45 metara… S druge strane, ‘gornja’ varijanta je viša 40 do 50 metara od postojeće ceste, pa i više, ističe Kristek.
Zašto cesta ne ide više? – bilo je još jedno od postavljenih pitanja iz publike.
– Zato što svaka spojna cesta je znatno duža i znatno lošijih elemenata. Što idemo gore prema vrhu, to je prostor strmiji i više je problema u izvođenju – uslijedio je odgovor.
Možemo li i dalje uživati u Župskoj ljepoti?
Više pitanja i zanimanja stanovnika mjesta Župe dubrovačke snimili smo u nekoliko priloga:
Važno nam je da nam rečete koju ste varijatu izabrali? Jesmo li mi ovdje bezveze? – bilo je još jedno pitanje, koje ‘na prvu’ nije dobilo odgovor, no kasnije je – ipak pristigao.
Dobar dio stanovnika Župe dubrovačke smatra kako će se ovom brzom cestom nepovratno uništiti vizure Župe dubrovačke, a time uzročno-posljedično, i turizam od kojeg cijeli ovaj kraj živi.
O budućnosti Župe dubrovačke, ali i ideji brze ceste, pred sam kraj rasprave više je rekao načelnik Silvio Nardelli.
Sa službenih stranica Hrvatskih cesta donosimo nekoliko ‘tehničkih detalja’, a koji su se mogli čuti na početku večerašnjeg izlaganja. Razdoblje provedbe Studije izvedivosti ceste Dubrovnik – granica Crne Gore još nije definirano, a ukupna vrijednost projekta je 1 000 000 kuna. Izvor bespovratnih sredstava za ovaj izazovan i kompleksan projekt je Europski fond za regionalni razvoj, a cilj mu je evaluacija infrastrukturnog projekta ceste Dubrovnik – granica Crne Gore kojim bi se osigurala zadovoljavajuća dostupnost i povezanost zračne luke sa Dubrovnikom i okolnim naseljima te nastavno prema Crnoj Gori omogućujući punu primjenu EU politika i Strategija te Schengenskih uvjeta sigurnosti.
Projekt bi, ukratko opisano, značio kompletiranje cestovne i općenito prometne mreže juga Hrvatske, što je osnova gospodarskog razvoja i homogenizacije prostora na nivou Republike, uspostavljanje cjelovitosti teritorija države i Dubrovačko – neretvanske županije kao i preuzimanje funkcija Jadransko – jonskog koridora do granice sa Crnom Gorom ističe se na službenim stranicama Hrvatskih cesta. Ova Studija jedan je od takozvanih ‘2007 – 2013 OPP’ programa i dokument je koji definira i usmjerava korištenje fondova Europske unije za razvoj prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2013. godine.
Za kraj, u ‘smjeru’ informacija oko brze ceste vrijedi spomenuti i sastanak ovog siječnja u Palači Ranjina. Tad je dogovoreno kako će se trasa brze ceste do Crne Gore mijenjati sukladno mogućnostima, ali i potrebama gradova i općina s područja županije. Na tom sastanku sudjelovali su župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom te, osim dužnosnika i stručnjaka Dubrovačko-neretvanske županije, i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, načelnik općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli i općine Konavle Božo Lasić, predstavnici Hrvatskih cesta, Instituta IGH te drugi uključeni u ovaj projekt.
Upravo na sastanku u siječnju član Uprave Hrvatskih cesta Nikša Konjevod rekao je kako projekt ove brze ceste ima veliku perspektivu za financiranje kroz fondove EU te naglasio kako je na svim zainteresiranim stranama da pripreme dokumentaciju potrebnu za povlačenje tih sredstava. Izrazio je spremnost Hrvatskih cesta na suradnju, a na tom sastanku je naglašeno i kako se nijedna cesta nije napravila bez izrazite podrške jedinice lokalne samouprave.