Turistička sezona tek je počela, a već naveliko gledamo prizore turista koji povijesne jezgre dalmatinskih gradova nagrđuju neprikladnim i nekulturnim ponašanjem u javnosti, te u svijet šalju sliku o Hrvatskoj kao destinaciji za divljanje bez posljedica. Kako smo došli do toga da privlačimo takve turiste i kako takvom ponašaju stati na kraj, Krešimir Macan razgovarao je u ovotjednoj Špici s Macanom s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem, te svjetskim putnikom, novinarom i jednim od najvećih promotora Hrvatske Paulom Bradburyjem.
Franković je istaknuo kako je i Dubrovnik do prije nekoliko godina bio jedan od gradova koji se bore s tim problemom, ali su se strateškim potezima i edukativnim pristupom turistima kroz nekoliko sezona etablirali kao grad kulture, te stvorili uvjete za postizanje održivog turizma i suživota građana i posjetitelja. Gosti su se složili kako je upravo taj dugoročni plan turističke ponude koju određena destinacija želi postići, te izostanak strategije za održavanje balansa, pretvorio Split sa starom jezgrom pod zaštitom UNESCO-a u primarnu ‘party’ destinaciju u Hrvatskoj, gdje se najviše ekscesa i događa.
-Godine 2017. vidjeli smo da Dubrovnik ide u negativnom smjeru masovnog turizma koji izaziva sve pojave koje ne želimo imati u našem Gradu. Započeli smo s projektom Respect the City koji je ujedno komunikacijski kanal s kojim gostima koji dolaze u naš grad kažemo što mi od njih očekujemo. Iznimno je važna masovnost gostiju koja je dolazila u Dubrovnik i tu smo napravili određene rasporede, bolji i kvalitetniji dolazak cruisera, uvođenje limita na broj kruzera, produživanje njihovog boravka – više ne smiju stati manje od 8 sati te bolji i kvalitetniji raspored dnevnih izletnika s obvezom kupnje vinjete za dolazak u grad kroz aplikaciju. Tu je i aplikacija Dubrovnik Pass koja je postala i komunikacijski kanal direktno s gostima gdje sugeriramo koje je najbolje vrijeme posjeta povijesnoj jezgri. Sve je to napravilo bolji raspored gostiju u gradu – rekao je Franković u svojoj izjavi u podcastu te spomenuo komunikaciju prema gostima u kojoj se ističe što se očekuje od njih tijekom boravka u Dubrovniku.
-Ne smijemo se pretvoriti u grad zabrana, u grad limita, u grad kojem sve smeta. Vrlo ružno je kad se ide po cesti kažnjava goste. Edukativni dio je puno važniji od onog sankcijskog dijela. Zato smo uveli projekt Respect the City s naglaskom na tome da ga poštujemo svi koji živimo u njemu, te živimo od njega, ali i oni koji ga posjećuju. Sa zadovoljstvom mogu reći da u 2023. godini u Dubrovniku ne možete svjedočiti događanjima kakvim svjedočite gotovo na satnoj razini u Splitu gdje mrtvi pijani gosti leže na ulicama, gdje se mokre gdje god im padne na pamet. Sigurno da se dogodi pokoji izolirani incident takve vrste u Dubrovniku. Nemoguće je na tolikom broju gostiju takvo nešto spriječiti. No činjenica je da se to ne događa u toj mjeri masovnosti koja se događa u Splitu. Posljednjih mjeseci sam trpio veliki broj kritika zbog dodatnog uvođenja kontrole, mjera, smanjenja jačine glazbe u povijesnoj jezgri. Danas me neki napadaju kako se zapravo radi o mrtvom gradu. Iako sve europske prijestolnice turizma imaju limitirano izvođenje glazbe na javnoj površini do 11 sati. U Dubrovniku je to 11.30 sati, odnosno do 00.30 sati za vrijeme Igara. Dubrovnik je grad ljudi u kojem mora biti mjere i zbog toga sam odlučno rekao ‘NE’ partyju na otvorenom. Povijesna jezgra nije disco klub, neće biti disco club i nećemo je u to pretvoriti – istaknuo je među ostalim.
Kazao je kako su nedavno predstavili animirani video u kojem se ističe što se očekuje od građana kad stignu u Dubrovnik.
-Svi su se uhvatili da ćemo kažnjavati goste koji povlače kufere kroz Grad. Nije nam to namjera. Kad jedan medij krivo prenese, onda ih prenese na stotine krivo. Nećemo to demantirati. Mi naše goste nećemo kažnjavati ako povlače kufere preko Straduna. Već ih želimo educirati da kad u ranim jutarnjim satima povlače kufere preko Straduna ili preko Prijekoga, budite sve one koji žive na tom području. To je cilj – edukacija – rekao je.
‘Morate razumjeti mindset mladog Engleza’
Bradbury, koji se nakon proputovanog svijeta prije 20 godina odlučio skrasiti upravo u Dalmaciji, plastično je dočarao ponudu Splita koja pogoduje takvom turizmu, na primjeru Marmontove, najljepše splitske ulice, kazavši kako je nekada bila puna trgovina i radnji, a danas u njoj prevladavaju noćni klubovi i restorani brze hrane.
-Morate razumjeti mindset mladog Engleza, on ima dva tjedna godišnjeg odmora i traži mjesto gdje su sunce, more, lijepe cure, jeftini alkohol, party i nema pravila, što nije turizam za kulturni grad kao što je Split, a problem je što Split želi ponuditi sve svima – zaključio je Bradbury, te dodao kako je takav imidž koji se stvara o Hrvatskoj problematičan.
Zadržavajući se na temi turizma i ovosezonskoj ponudi Hrvatske, sve veći porast cijena koji je doveo do masovnog otkazivanja rezervacija u smještajima na jadranskoj obali, stvarajući tzv. ‘rupe’, s Macanom su analizirali ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu Damir Krešić i poznati travel bloger Ivan Bengeri.
Kao glavni kriterij kojim se treba voditi razmatrajući je li nešto skupo ili nije, Krešić je istaknuo promatranje usluge kroz razinu kvalitete koja se dobiva za tu cijenu: ‘Postali smo prepoznatljiva i sve poželjnija destinacija, a legitimna je ambicija Hrvatske da bude mala, ali ekskluzivna i skupa destinacija. Međutim, to treba biti opravdano isporučivanjem prave vrijednosti za novac, bitno je da se turist ne osjeća prevarenim kad se vrati kući, jer prosječni turist ima puno gore iskustvo ako ga netko prevari za 20 eura, nego ako plati 200 ili više eura neki turistički proizvod za koji smatra da stvarno toliko i vrijedi’.
Bengeri je prenio dojmove kolega travel blogera s nedavno održane konferencije, koji su Hrvatsku posjećivali prošlih, ali i ove godine, te istaknuli kako je Hrvatska predivna, ali vrlo skupa zemlja, posebno u kategoriji ‘Balkana’, kako nas mnoge zapadne države i dalje percipiraju. Oba gosta su zaključila kako su ‘rupama’ u popunjenosti smještaja u lipnju u velikoj mjeri uzrok lošiji vremenski uvjeti nego prijašnjih godina, ali i velikog broja novih privatnih smještaja, što se direktno nadovezuje i na širi problem hrvatskog turizma da hotelski kapaciteti čine manje od 20% smještajnih kapaciteta, dok je u drugim zemljama poput Turske, Španjolska i Grčke taj broj mnogo veći, čime su oni i lakše priuštivi prosječnom gostu, navodi se među ostalim u priopćenju.