Inauguracija nove švedske konzulice u Dubrovniku, Anđele Matić, održana je 27. ožujka, a tim je povodom u grad stigla i veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj Anna Boda. Unatoč kratkom boravku, izdvojila je vrijeme za razgovor s nama te je podjelila svoja razmišljanja o aktualnim europskim i svjetskim odnosima te o suradnji između Švedske i Hrvatske. Također nam je otkrila što Šveđani najviše vole kod Dubrovnika, što ju je najviše iznenadilo prilikom dolaska u Hrvatsku, ali i to da Šveđane i Hrvate povezuje, ni manje ni više nego ljubav prema – kavi.
Kakva su Vaša očekivanja od novoizabrane konzulice Kraljevine Švedske u Dubrovniku Anđele Matić?
Prije svega, veliko mi je zadovoljstvo biti u Dubrovniku, a ovdje sam došla upravo povodom imenovanja nove konzulice Kraljevine Švedske u Gradu Dubrovniku Anđele Matić. Naslijedila je Tončija Peovića, kojem također zahvaljujemo na njegovom radu tijekom deset godina na ovoj poziciji. Očekujemo i nadamo se da će Anđela Matić nastaviti njegov rad te pružati pomoć i podršku švedskim građanima kojima su potrebni savjeti ili konzularna asistencija. Također se nadamo da će raditi s nama na daljnjem jačanju suradnje između Hrvatske i Švedske u ovoj regiji. Ova uloga je izuzetno važna, ali istovremeno pruža i brojne mogućnosti. Veselim se suradnji s Anđelom.
Švedska i Hrvatska imaju dugu povijest prijateljstva i suradnje. Kako vidite budućnost u razvoju ovih odnosa?
Istina je da imamo izuzetno dobre bilateralne odnose. Partneri smo u Europskoj uniji i NATO-u, što je od velike važnosti za obje zemlje. Osim toga, imamo snažne međuljudske veze, posebice kroz turizam – svake godine otprilike 250.000 švedskih turista posjeti Hrvatsku, uključujući Dubrovnik i cijelu Županiju. Dubrovnik je iznimno popularan među Šveđanima zbog svoje tradicije, povijesti, gostoljubivosti i prirodnih ljepota. Vjerujem da će mnogi Šveđani i dalje dolaziti u Hrvatsku i uživati u vašem gostoprimstvu.
Koje su najvažnije točke suradnje između Hrvatske i Švedske koje smatrate najperspektivnijima?
Suradnja se odvija u brojnim područjima, no trenutno se najviše fokusiramo na jačanje konkurentnosti naših gospodarstava, otpornost društva u kontekstu sigurnosti i obrane, ekološku održivost te digitalizaciju. Ova suradnja se odvija na bilateralnoj razini, ali i unutar okvira Europske unije i NATO-a. Također, više od 50 švedskih tvrtki posluje na hrvatskom tržištu, pri čemu zapošljavaju gotovo 12.000 hrvatskih radnika, što dodatno osnažuje gospodarske veze između naših zemalja.
Švedska se nedavno pridružila NATO-u. Kako je ova odluka utjecala na vanjsku politiku Švedske i što to znači za njezinu ulogu u Europi i svijetu?
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, došlo je do dramatičnih promjena u sigurnosnoj situaciji u Europi. Za Švedsku i Finsku to je značilo da moramo razmotriti vlastitu sigurnost, zbog čega smo donijeli odluku o pridruživanju NATO-u. Odluka je imala snažnu podršku građana, ali i političkih struktura. Također smo iznimno zahvalni Hrvatskoj na podršci koju nam je pružila tijekom tog procesa. Sada se osjećamo sigurnije, što je bio i glavni cilj ovog poteza.
Kakav utjecaj na Europu i međunarodne odnose može imati povratak Donalda Trumpa na mjesto američkog predsjednika?
Kao što sam ranije spomenula, smatram da Europa treba raditi na jačanju svoje kohezije, gospodarstva i zajedničkih interesa. Ključno je da se posvetimo vlastitoj obrani i sigurnosti te nastavimo podržavati Ukrajinu. Švedska je aktivno uključena u ova pitanja zajedno s Hrvatskom. Istovremeno, moramo promisliti o našim globalnim partnerstvima i kako ih možemo prilagoditi novim okolnostima. Vjerujem da bismo trebali nastaviti jačati jedinstvo unutar Europske unije i fokusirati se na naše ključne vrijednosti. Posljednjih nekoliko godina pokazalo se koliko su zajedništvo i obrambene politike važni.
Vjerujete li da je moguć dugotrajan mir između Rusije i Ukrajine? Može li dogovor između Putina i Zelenskog potrajati dulje od mjesec dana, s obzirom na trenutnu situaciju?
Jedini način da osiguramo trajni mir u Europi jest stvaranje održivog mira, a to podrazumijeva jačanje Ukrajine. Nedavno smo usvojili novi paket pomoći za Ukrajinu – ne samo vojne, već i ekonomske i političke. Ovo je ključan prvi korak, no potrebno je ići dalje, korak po korak. Ova podrška nije važna samo za sigurnost Ukrajine, već i za stabilnost cijele Europe.
Europa ozbiljno razmatra povećanje ulaganja u obranu. Smatrate li da ove mjere zaista pridonose sigurnosti ili bi se trebao tražiti drugačiji pristup?
Mislim da je ulaganje u vlastitu obranu jedan od ključnih načina jačanja sigurnosti. Time pokazujemo da ozbiljno shvaćamo zaštitu svojih građana i svojih granica. Također, time šaljemo jasnu poruku Rusiji da smo odlučni braniti svoju sigurnost.
Švedska vlada nedavno je građanima podijelila brošuru pod nazivom ‘U slučaju rata ili krize’. Je li to izazvalo paniku među stanovništvom?
Šveđani imaju dugu tradiciju informiranja svojih građana o sigurnosnim pitanjima. Ovo nije ništa novo ni neobično. Naravno, sadržaj takvih brošura prilagođava se trenutnim okolnostima i potencijalnim krizama. Mnogi građani to vide kao korisnu inicijativu, jer im pruža jasne smjernice o tome kako postupiti u kriznim situacijama, uključujući ratne sukobe. Europska komisija također je naglasila važnost jačanja otpornosti europskog društva i navela Švedsku kao dobar primjer u komunikaciji s građanima.
Postoje li neki aktivni projekti koji jačaju suradnju između Švedske i Dubrovnika u turizmu, kulturi ili poslovanju?
Uvijek tražimo nove prilike za suradnju. U Dubrovniku već postoje švedski investitori, poput Pervanovo Group, a turizam je jedno od područja s velikim potencijalom za daljnji razvoj. Također, neke švedske tvrtke pokazuju interes za ulaganja u turizam i zelenu tranziciju, što je iznimno važno za ovu regiju.
Kako Dubrovnik može nastaviti privlačiti švedske turiste i investitore?
Dubrovnik ima mnogo toga za ponuditi, a daljnja ulaganja u održivi turizam mogla bi dodatno povećati interes švedskih turista. Šveđani su vrlo ekološki osviješten narod, stoga su nam takve inicijative važne. Kombinacija prekrasne prirode, mora, kulturne baštine i izvrsne gastronomije glavni su razlozi zbog kojih Šveđani vole dolaziti ovdje.
Što Vas je najviše iznenadilo kada ste došli živjeti u Hrvatsku?
Najviše su me iznenadile sličnosti između naših naroda. I mi u Švedskoj volimo kavu, prirodu i more, baš kao i vi. Šveđani se ovdje osjećaju kao kod kuće – okruženje nam je poznato, a opet drugačije i zanimljivo. Također, mislim da Hrvati znaju dobro uživati u životu, provoditi vrijeme na otvorenom i družiti se s prijateljima.