Za četiri i pol mjeseca hrvatski građani ponovno će na izbore za Europski parlament koji se održavaju u svih 28 članica Europske unije.
No, manje od polovice ispitanika u Hrvatskoj to zna. Anketa, koju je tijekom prosinca za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova provela agencija Ipsos Puls, pokazalo je da 42,4 posto ispitanih građana zna da će 25. svibnja opet imati priliku birati svoje zastupnike u Europski parlament, dok 57,6 posto to nije znalo, piše NoviList
Najinfomiraniji su, pokazala je anketa, stanovnici Istre i Primorja, a slijede stanovnici Zagreba i okolice. U sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji tek je jedna trećina anketiranih infomirana o predstojećim europskim izborima.
Ispitivanje javnog mnijenja ponovno je, barem na papiru, pokazalo interes hrvatskih birača za izbore za Europski parlament. Više od polovice anketiranih ustvrdilo je da će na sljedeće izbore vjerojatno ili sigurno izaći, dok nešto manje od 40 posto ne namjerava glasovati o svojim predstavnicima u jedinoj izravno biranoj instituciji Europske unije. No, ne treba se zavaravati – i uoči prošlogodišnjih europskih izbora, u jednoj je anketi dvije trećine ispitanika tvrdilo da će izaći na birališta. Na kraju je većina ostala kod kuće, pa je odaziv na prve europske izbore bio rekordno nizak, čak i u europskim okvirima.
Ipak, ovogodišnjim izborima možda bi na ruku mogla ići činjenica da se ne održavaju samo u Hrvatskoj (kao što je bio slučaj prošle godine), nego u svim članicama EU-a istovremeno pa bi i kampanja mogla biti zanimljivija i duža, a onda i interes birača nešto veći.
Šest mjeseci nakon pristupanja Europskoj uniji, među hrvatskim građanima nisu zabilježene veće promjene u općem stavu prema EU. Podrška članstvu iznosi 59 posto, što je vrlo slično rezultatima iz srpnja i rujna prošle godine, dok se protiv članstva izjasnilo 36 posto anketiranih. U odnosu na referendum o ulasku, koji je održan prije dvije godine, vrlo je malen broj ljudi promijenilo mišljenje – samo je 14 ispitanika prešlo u pobornike pristupa, dok ih je 11 postalo protivnicima ulaska, iako su na referendumu glasovali ”Za”.
Razlozi za promjenu mišljenja su svakojaki: veći dio anketiranih razočarano je jer se članstvom ništa nije promijenilo na bolje, no pojedini ispitanici naveli su i, primjerice, to što je EU ”obećala iz fondova financirati Pelješki most, a sad im nije isplativ” ili, ”zbog naših političara, dogovorili su uvjete po kojima se moramo ponašati, a kriju ih od nas”.
Međutim, i dalje je velik postotak onih koji priznaju da se ni na koji način nisu samostalno informirali o EU. Takvih je u prosincu bilo 55 posto, što je svega nekoliko postotnih poena manje nego u rujnu i srpnju.
I pola godine nakon ulaska u EU, ljudi većinom očekuju da će se, zbog članstva, poboljšati mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama, poštivanje zakona, ali i strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo