Nedavno je u javno savjetovanje upućen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu rada koji, sukladno europskim trendovima i preporukama Vijeća Europske unije, predviđa veća prava nezaposlenih osoba, te proširuje krug onih koji ostvaruju pravo na naknadu sa HZZ-a. Osim toga, ukoliko ove promjene stupe na snagu, a izgledno je da hoće, bit će povećana zaštita učenika koji rade. Iako ovako na prvu zvuči sjajno, mnogi ekonomski i pravni stručnjaci već su sasuli ‘paljbu’ kritika kako je riječ samo o kozmetičkim promjenama, a ne potrebnoj korijenitoj reformi sustava.
Sporazumni prekid
Nesumnjiv najznačajnija novost koja je razveselila brojne građane sadržana je u članku 29. Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o tržištu rada. Naime, osobe koje su sporazumno prekinule radni odnos ostvarivat će pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Prema još uvijek aktualnom zakonskom rješenju to nije moguće. Pravo na naknadu imaju samo osobe koje su dobile otkaz kao tehnološki višak. Dakle za pretpostaviti je da će se broj korisnika naknadeznatno proštriti među građanima Republike Hrvatske. Ali neće samo oni koristiti pravo na naknadu.
Stranci
Naime, na HZZ će se moći prijaviti kao nezaposleni i stranci, odnosno radnici iz trećih zemalja. Više je odredbi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada posvetio strancima detaljno razjašnjavajući njihov status na HZZ-u. Zavodu se, propisuje ovaj Prijedlog, radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu, može prijaviti nezaposlena osoba državljanin treće zemlje kojem je prestao radni odnos u Republici Hrvatskoj bez njegove krivnje ili pristanka, ako ima odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima. Neovisno o pravu na novčanu naknadu, Zavodu se može prijaviti nezaposlena osoba državljanin treće zemlje kojem je prestao radni odnos u Republici Hrvatskoj, ako ima odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima. Nezaposlena osoba državljanin treće zemlje prijavljuje se prema mjestu boravišta. Po iskorištenosti novčane naknade, odnosno po isteku privremenog boravka osoba, prestaje se voditi u evidenciji Zavoda.
Promjene uvjeta za naknadu
Predviđa se i, temeljem preporuka Ekonomsko instituta Zagreb čiji su stručnjaci zaslužni i za proširenje prava na naknadu na osobe koje sporazumno prekinu radni odnos, promjena uvjeta za stjecanje prava na naknadu. Naime, oni su sugerirali da se mlađim osobama za ostvarenje prava na naknadu za nezaposlene smanji potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu. Tako pravo na naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Iznimka je propisana za nezaposlene osobe koje imaju manje od 30 godina života, a koje stječu pravo na novčanu naknadu već s najmanje šest mjeseci
rada u posljednja 24 mjeseca.
Povećane naknade
Predloženo je i povećanje novčane naknade od 91. do 180. dana korištenja sa sadašnjih 30 na 35 posto osnovice. Bitno je znati da je osnovica za utvrđivanje novčane naknade prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju prije prestanka radnog odnosa, a za osobu koja je prestala obavljati samostalnu djelatnost to je prosjek osnovice na koju su obračunati i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja. Ujedno, mijenja se osnovica za naknadu sa zavoda. Naime, za izračun novčane naknade potrebno će biti uzeti prosjek plaće i naknade plaće, ako je to za osobu povoljnije, jer do sada u izračun novčane nakade nisu ulazile naknade plaće, iako bi uzimanjem istih u obzir, osoba imala veću osnovicu.
Učenički rad
Uvodi se reda, odnosno veće kontrole, u povremeni rad učenika uz posredovanje srednjoškolskih ustanova za vrijeme odmora. Uglavnom, po novome će škola morati pribaviti pisanu suglasnost zakonskog zastupnika ili skrbnika učenika, a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost nadležnog inspektora. Propisuje se minimalna učenikova zarada po satu, uvećana zarada za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, kao i rok u kojem je naručitelj dužan isplatiti učenikovu zaradu, doprinose i naknadu ustanovi. Minimalna učenikova zarada po satu izračunavat će se tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj prema posebnom propisu, podijeli sa 160. Učenik ima pravo na 50-postotno uvećanje zarade za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom. Naručitelj posla dužan je isplatiti zaradu, doprinose i naknadu najkasnije 15 dana od završetka rada učenika. Srednjoškolska ustanova je dužna zaradu doznačiti na račun učenika te obračunati i uplatiti doprinose u roku od tri radna dana od dana uplate sredstava na račun srednjoškolske ustanove.
Bez obzira na kritike osobno pozdravljam ovaj zakonski prijedlog, jer nesumnjivo poboljšava položaj nezaposlenih osoba, omogućuje onima koji su nezadovoljni radnim mjestom te sporazumno raskinu radni odnos novčanu naknadu, tako da se mogu financirati dok traže zadovoljavajući posao. Također, vrlo je bitno da se položaj najosjetljivije kategorije, učenika maloljetnika, preciznije i strože regulirao. Što se tiče stranih radnika znam da će mnogi misliti: ‘Sad ćemo njima financirati život zimi u Hrvatskoj, ne bi da imamo viška novaca u proračunu?!’ Mogu samo zaključiti – to je europska direktiva i trend i na tržištu radne snage, kao ni u ijednom drugo području društvenog života, ne smije biti diskriminacije. To je naša realnost i s tim se bolje što prije pomiriti.
NEZAPOSLENA OSOBA Od 15 do 65, aktivno traži posao…
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada vrlo precizno definira nezaposlenu osobu. Tako se nezaposlenom osobom smatra ‘osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, odnosno koja ne obavlja samostalnu djelatnost, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad te ako: nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nema više od 25 posto udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, nije član zadruge, nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, nije zaposlena prema posebnim propisima, nije ostvarila pravo na mirovinu, osim prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno ako je ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu koja joj se ne isplaćuje, ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu, nije osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, nije uključena u program socijalnog uključivanja na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju o privremenoj nezapošljivosti, nije redoviti učenik ili student, ne ostvaruje prava na rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku poštedu od rada odnosno rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu ili ne obavlja stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.