Sveta Stolica će, vjerojatno, preko apostolskog izaslanika na sebe preuzeti upravljanje i nadzor pastorala hodočasnika Međugorja.
To znači određeno ograničavanje nadležnosti mostarskog biskupa nad međugorskom župom, a polazi od pisma koje je glede držanja prema Međugorju i navodnom vidjelici Ivanu Dragičeviću uputio apostolski nuncij u Washingtonu mons. Carlo Maria Viganò Američkoj biskupskoj konferenciji 21. listopada u ime pročelnika Kongregacije za nauk vjere nadbiskupa Gerharda Ludwiga Müllera, piše Vatican Insider, prenosi vecernji.hr
To pismo ne znači odbacivanje priznavanja navodnih ukazanja Gospe u tom hercegovačkom mjestu, već jednostavno kako još nije ništa službenoga usvojeno. Jedina službena izjava Crkve o navodnim međugorskim ukazanjima Gospe je ona bivše Jugoslavenske biskupske konferencije iz 1991. godine i nje se treba pridržavati. Osim toga, sadašnje vatikansko pismo je mnogo blaže od onoga koji su svojedobno glede međugorskog fenomena upotrijebili Pavao Žanić i Ratko Perić, biskupi Mostara pod čiju biskupiju spada župa međugorska. Pismo koje je Sveta Stolica uputila američkim biskupima samo je potvrda dosadašnjeg držanja prema svim navodnim ukazanjima Gospe. Vatikan nije zabranio odlazak vjernika u Međugorje, već samo odlaske koje bi organizirala Crkva.
Da izjava tadašnjih biskupa bivše Jugoslavije okupljenih u Zadru nije konačna, dokaz je i što je 2010. godine papa Benedikt XVI. osnovao međunarodnu komisiju za analizu međugorskog fenomena kojoj je na čelu kardinal Camillo Ruini. Hrvatski katolici, piše Vatican Insider, smatraju Gospine poruke ključnima za oslobađanje od komunizma i za spas Hrvatske od srbijanske agresije.
“Proročanstva Kraljice mira, koja se vidjelicama ukazala prvi put 25. lipnja 1981., deset godina prije početka rata u bivšoj Jugoslaviji” važna su za mnoge hrvatske katolike. Crkva je po običaju oprezna, no proteklih desetljeća u Međugorju je došlo i do brojnih preobraćenja koja Crkva ne može zanemariti.