Iza nas je još jedan iznadprosječno topao i uglavnom kišovit, ne samo mjesec, nego i godišnje doba, a ispred i dalje vrlo vjerojatno “višak topline”, možda i “višak oborine” – ističe u prognozi za HRT Zoran Vakula.
U očekivanju službenih klimatoloških analiza i ocjena DHMZ-a, ističe dalje, već sad se može tvrditi kako su posljednji i mjesec i tromjesečje diljem Hrvatske imali srednju temperaturu zraka višu od prosječne, pri čemu je i ukupna količina oborine u većini krajeva bila barem malo veća od prosjeka – srednjih vrijednosti posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine.
– Srednja temperatura zraka u veljači je u Hrvatskoj, vjerojatno i bližoj okolici, bila uglavnom među 15 najviših u povijesti mjerenja, s odstupanjima od prosječnih vrijednosti većinom od 2 do čak 5 °C! Štoviše, na mnogim meteorološkim postajama DHMZ-a i među prvih 10, na Zavižanu čak četvrta najviša, a u Gospiću druga, odmah iza rekordne iz 2024. godine, premda podatci postoje u isprekidanom nizu još od 1872. godine!? Pritom je zanimljivo primijetiti kako je tijekom veljače ukupno mjesečno trajanje sijanja Sunca u većini mjesta bilo manje od prosjeka!?
Uz više oblaka ne treba čuditi ni veća ukupna mjesečna količina oborine od prosječne. Ponegdje čak i blizu rekordne za veljaču!? Primjerice, u Pazinu je ovogodišnja veljača četvrta najkišovitija od 1961. godine, od kad postoje službena mjerenja DHMZ-a, a u Zadru, gdje postoji jednako dug niz mjerenja, čak druga najkišovitija! Za samo 2,2 mm (litre po četvornome metru) “slabija” od rekordne iz 2014. godine – napominje Vakula te dodaje kako je unatoč hladnim danima, povremeno i studenima, čak i ledenima, i ova “klimatološka zima” na kraju bila razmjerno topla.
Naravno, hladnija od često ekstremne pretprošle zime, ali ipak većinom malo toplija od prošle. Srednja sezonska temperatura zraka diljem Hrvatske je bila viša od prosječne uglavnom od 1 do 2 °C. Dovoljno da u sjevernim hrvatskim krajevima bude među 20 najtoplijih od kad postoje mjerenja, a u južnijim krajevima i među 10 najtoplijih. Štoviše, u Splitu i Dubrovniku, primjerice, vjerojatno i još gdjegod, čak i treća najtoplija! Ukupna tromjesečna količina oborine bila je većinom barem malo veća od prosječne, ponegdje i više, kao primjerice u Splitu i Dubrovniku, gdje je ova zima bila među 15 najkišovitijih od kad postoje mjerenja.
– U dugoročnim prognozama nema znatnije promjene, i dalje je umjerena vjerojatnost, u južnijim hrvatskim krajevima i velika vjerojatnost barem malo iznadprosječno visoke srednje temperature zraka, ne samo proljeća i ljeta, nego i svakog pojedinog mjeseca. Naravno, pritom valja ne zaboraviti kako je pouzdanost prognoza srednje sezonske temperature veća od prognoze srednje mjesečne. Prognoza ukupne količine oborine još je manje pouzdana, posebice prognoze po mjesecima, pa nema smisla “detaljizirati” trenutačno ionako ne jako vjerojatne izračune, osobito za ljetne mjesece, u kojima je uobičajena pljuskovita oborina, koja se može znatno razlikovati od mjesta do mjesta – zaključio je Vakula.
