Više argumenata ukazuje na činjenicu da su reljefi današnje propovjedaonice crkve Male braće pripadali bivšoj franjevačkoj crkvi sv. Tome na Pilama. Likovi na mramornim reljefima nesumnjivo su povezani s naviještanjem Riječi, jer se radi o svetim piscima i apostolima.
Prikazi sv. Marije Magdalene, također ‘apostolice’, jedne od zaštitnica ljekarnika, i sv. Luke evanđelista, zaštitnika liječnika, ukazuju na činjenicu da su franjevci tamo stavili te svece, kao ‘medicinare’, posve ciljano. To govori o tome da su se oni ljekarništvom bavili prije nego su izgradili samostan u gradskim zidinama. U tom slučaju, reljefi nastali u 14. ili možda već u 13. stoljeću, nakon što je crkva na Pilama u 15. stoljeću morala biti srušena, spremljeni su i sačuvani u samostanu do ponovne ugradnje u propovjedaonicu u 17. stoljeću. Pri tom je vjerojatno reljef sv. Luke, kao lik zaštitnika liječnika, korišten u ljekarni, o čemu svjedoči rupica za čavao na njegovu gornjem dijelu.
Sve to upućuje na činjenicu da su se ljekarništvom franjevci bavili još u samostanu na Pilama. Njihov ljekarnički posao prije 1317. može se argumentirati istim onim ‘dokazima’ koji se koriste kao dokazi za sedamstoljetno franjevačko ljekarništvo u Dubrovniku.
A jedan od dokaza je pravilo Franjevačkog reda i duh njegova osnivača sv. Franje Asiškog, po kojemu svaki član zajednice treba raditi, kao i obveza da je svaki brat dužan skrbiti se za bolesnog brata. S tom odredbom povezivao se početak gradnje samostana u Dubrovniku. Riječ je dakle o terminu izgradnje samostana unutar gradskih zidina kojeg su navodili stari kroničari, a ljekarnici su ga kasnije počeli isticati na raznim reklamnim materijalima.
Godinu početka gradnje franjevačkog samostana unutar gradskih zidina isticali su franjevački ljekarnici kao godinu ustanovljenja ljekarne, kako bi ističući njenu dugu tradiciju povećali vrijednost ljekarni i njezinim proizvodima. Taj termin, kao vrijeme ustanovljenja ljekarne, vjerojatno su franjevci počeli navoditi u reklamne svrhe tek relativno kasno. Ta godina isticana je kao godina ustanovljenja samostana Male braće u zidinama, pa se uz nju vezao i termin utemeljenja ljekarne. K tome je bio poznat i prostor u kojem je u ovom samostanu ljekarna djelovala, a to je mjesto današnjeg muzeja stare ljekarne.
Povjesničar fra Franjo Jurić pisao je 1917. u Pravoj crvenoj Hrvatskoj kao o 600. obljetnici samostana Male braće, jer se do tada godina 1317. uzimala kao godina za koju se točno znalo o gradnji samostana. Godine 1985. slavila se ipak 750 godišnjica franjevaca u Dubrovniku, ali na osnovu dokumenta iz 1235., sačuvanog u dubrovačkom državnom arhivu, u kojem se prvi put spominje franjevac u Dubrovniku.
Godina 1317., kao termin početka gradnje samostana u zidinama, vodi se i kao termin osnutka ljekarne, što je i od struke prihvaćeno, pa je 1967. slavljena 650. obljetnica, a 2017. svečano je obilježena njezina 700. obljetnica. Time je prihvaćena tvrdnja starih kroničara da je ljekarna djelovala u sklopu samostana od njegove izgradnje. Kameni reljefi propovjedaonice i neki drugi kameni fragmenti, koji su vjerojatno dijelovi prijašnje franjevačke crkve na Pilama, pomiču taj ‘dogovoreni’ termin o ustanovljenu ljekarne u ranije vrijeme. Oni gotovo sigurno potvrđuju hipotezu da su se franjevci ljekarništvom bavili još dok su živjeli u prijašnjem samostanu sv, Tome.
Fra Stipe Nosić