Sve je izglednije kako bi Hrvatska trebala uvesti euro 1. siječnja 2023. godine. Veliku raspravu u Lijepoj našoj izazvao je izbor motiva na hrvatskim kovanicama eura. No, u razdoblju do uvođenja, za očekivati da će se više pričati te educirati o promjenama i pogodnostima koje euro donosi, uvjeren je stručnjak za ekonomiju i predavač na Sveučilištu u Dubrovniku mr. sc. Ivan Jelčić. Smatra kako je navedeni rok u redu te da nema koristi od dodatnog odgađanja. ‘Vrijeme je da se euro uvede’, ističe Jelčić.
-Svi će imati dovoljno vremena da se pripreme za uvođenje eura. Dovoljno je unaprijed najavljeno i ne vidim nikakvog razloga da to ne bude tada. Može doći do nepredviđenih situacija da se uvođenje mora odgoditi, ali najizvjesnije je da će to biti početkom 2023. godine. Hrvatska je već ispunila sve preduvjete koji su bili postavljeni pred nju. Pošto je datum zadan, mislim da su sve te prepreke već prođene i nema više dodatnih problema – rekao je Jelčić. Navodi kako je euro već duži niz godina ionako prisutan u Hrvatskoj te da dosta ljudi ‘razmišlja i plaća u eurima’.
-Cijene nekretnina i auta već se dulje vrijeme ističu u eurima. Nikad nitko nije rekao da je kvadrat stana 27 tisuća kuna. Dosta ljudi u Hrvatskoj znaju što je euro, znaju koliko vrijedi, kupuju eure, plaćaju i koriste eure. Ljudima će se možda biti teško psihološki prilagoditi na promjenu – ako je nešto bilo 7 (kuna), a sada košta 1 (euro). Jer ako nešto košta 1 euro, zvuči jeftino. Ljudi će možda na početku više trošiti jer neće osjetiti ‘brojku’. Prijenos iz kune u euro imat će određeni psihološki učinak, trebat će se prilagoditi preračunavanjima – istaknuo je.
Cijene veće u ugositeljstvu
Jedna od većih briga kod ljudi je da će sve odjednom poskupiti.
-Na temelju iskustva drugih zemalja, poskupljenja je bilo, ali nisu bila toliko dramatična, kao što ljudi možda očekuju. Jedna stvar koja će biti preduvjet, kad se bude uvodio euro, jest da će se unaprijed, nekoliko mjeseci prije početka 2023., cijene morati prikazivati dvojno. Svi će morati isticati cijene i u kunama i u eurima. Tko god određuje cijene, imat će manje fleksibilnosti jer će ljudi moći unaprijed primijetiti ako netko pokušava manipulirati cijenama. Također, tijekom prvih 15 dana, nakon što se uvede euro, moći će se plaćati i u kunama i u eurima. S time da će svi, kako god da plaćaju, kunama ili eurima, uvijek dobivati kusur u eurima – rekao je Jelčić. Što se prezentacije tiče, kaže, ništa ne bi trebalo poskupiti.
-Dakle, ono što se pokazalo u svim zemljama, velika većina cijena nije porasla. No, cijene su nakon uvođenja eura ipak bile veće u ugostiteljstvu. Tu je bilo dosta poskupljenja. U Njemačkoj je došlo do poskupljenja od 30 do 40 post. Razmislite, ako je kava 12 kuna, sada će je zaokružiti na dva eura. Može se očekivati da će doći do poskupljenja u restoranima i kafićima. No, opet sve ovisi o ugostiteljima i poduzetnicima, ali i o kupcima, ako će biti spremni i prihvatiti plaćati te veće cijene – kazao je.
Što s kreditima?
Također, navodi da ako imate novac na određenom bankovnom računu, automatski bi kune po tečaju trebale preračunati u eure.
-Apsolutno ne bi trebalo biti neke razlike ako imate kredit u kunama. Već se sada zna da će tečaj biti 7,53 kune za euro. Dakle, počet ćete plaćati u eurima, umjesto u kunama – istaknuo je. Govori i kako će se poduzetnicima i privatVeć nim osobama otvoriti druge financijske institucije u Europi. Time će biti puno lakše uzimati kredite u drugim državama koje imaju euro i povoljnije kamate na kredite.
-I EU fondovi će nam biti pristupačniji zato što radimo u istoj valuti – rekao je. Što se gospodarstva tiče, ističe, uvođenje eura je velika prednost. Gospodarstvo bi trebalo, kako kaže, bez sumnje biti u boljoj situaciji radi valutnih rizika i konkurentnosti. Riješit će se, navodi, rizik od gubitka novca pri uvozu i izvozu.
-Uvođenje eura je dobro za sve kompanije koje imaju posla sa strancima. Tu eliminirate jedan veliki valutni rizik. Naime, sve kompanije koje imaju neke transakcije u eurima, moraju računati na to da će tečaj kuna/euro fluktuirati, pa da će im nekad biti poslovanje jeftinije, a nekad skuplje. Nekad se može nešto zaraditi, ali imaju rizik da će možda i izgubiti novce. Uvođenjem eura, postojat će fiksna cijena, znate koliko nešto vrijedi i ne morate se brinuti da ćete izgubiti novce od trenutka kada nešto naručite, do trenutka kad platite – naglasio je Jelčić. Hoće li moći doći do povećanja plaća uvođenjem eura, Jelčić je rekao:
-Ukoliko poduzetnici budu imali manje gubitaka, tada će moći zaradu prebaciti na zaposlenike. No, promjena iz eura u kune ne bi trebala automatizmom značiti da će se nešto povećati plaće. Neće se sigurno niti smanjiti. To ovisi o dosta drugih faktora. Ne može nitko garantirati da će biti bolji standard, ali može se na neki način skoro garantirati da neće biti loše – naveo je. Isto tako, kazao je, svi znaju koliko novaca, odnosno provizije svaka banka i mjenjačnica uzme pri mijenjanju eura u kune.
-Mislim da ne postoji banka koja ne uzme 20-ak kuna u startu. Kad se uvede euro, ljudi će uštedjeti puno novaca jer neće morati promijeniti kune u eure ili obrnuto. Dakle, nećete morati plaćati provizije na mijenjanje. A da ne govorimo o bankomatima koji su turistima uzimali ogromne provizije. Tečajevi su bili čak malo i bezobrazni. Tako da će samim gostima biti bolje jer ih neće nitko ‘oguliti’ na provizijama. Banke bi trebale izgubiti jedan dio prihoda na tome, ali vjerojatno će uspjeti to nadoknaditi na neki drugi način – naglasio je Jelčić.
A koji su nedostaci?
Osim mogućeg poskupljenja od kojeg građani strahuju, Jelčić ističe kako se kao još jedan nedostatak navodi gubitak suverenosti monetarne politike.
-To je istina. Hrvatska narodna banka neće imati skoro nikakvu moć. Sve se prenosi na Europsku centralnu banku. Europska unija i centralizirana banka imat će posljednju riječ po pitanju eura. Mislim da to jest donekle loše, ali ne toliko koliko ćemo dobiti u prednostima – naglasio je Jelčić. Naveo je još jedan mogući nedostatak za neke građane.
-Naime, određen broj ljudi ima dosta novaca, koje ne drži na bankama, već ispod madraca. Kune će s vremenom postati bezvrijedne. Moći ćete ih promijeniti naravno, ali nećete moći proći bez pitanja odakle vam odjednom toliki novci – rekao je.
Formaliziranje dugog puta
Ekonomski stručnjak i prorektor za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić rekao je kako je uvođenje eura logičan korak zato što smo godinama, ako ne i desetljećima euroizirana ekonomija.
-Većina zaduživanja koja se kod nas rade, rade se uz valutnu klauzulu koja je u eurima. Ovo je u konačnici formaliziranje jednog puta kojim smo krenuli prije dosta vremena. U svakom slučaju, ništa iznenađujuće. Sigurno će doći do pozitivnih učinaka jer će s jedne strane valutni rizik nestati i pristupit ćemo povoljnijim modelima zaduživanja. Našim izvoznicima će biti dosta jednostavnije, a bit ćemo konkurentniji u turizmu. Tako kad s te strane gledamo, imamo se čemu radovati – kazao je Stojčić te također naveo kako ovime prenosimo dio monetarnog suvereniteta na razinu EU trajno.
-To je sigurno nešto što je tema rasprava u akademskoj i stručnoj zajednici diljem Europe – je li to nešto što bi zemlje zapravo trebale raditi – ističe dalje. Do nekog malog zaokruživanja cijena će, a time i poskupljenja, sigurno doći, kaže Stojčić.
-Kad se gleda povijesno, u zemljama koje su uvele euro, nisu to bile tolike promjene cijena koje su značajno smanjile kupovnu moć i standard stanovništva. Do nekih manjih korekcija će sigurno doći. Tu će biti uloga regulatora koji će paziti na koji način će se to odvijati. Bit će ljudi koji će htjeti iskoristiti taj trenutak. Ne vidim tu neku posebnu opasnost ako gledamo iskustva zemalja koji su tim putem već prošli – naglasio je Stojčić. Do većih plaća, kaže dalje, neće doći bez promjena u strukturi našeg gospodarstva.
-Mi moramo za nešto takvo potaknuti veće stope rasta i u onome što proizvodimo. Dakle, bilo da je to prerađivački sektor ili turizam. To trebaju postati proizvodi s većom, dodanom vrijednošću, sofisticiraniji proizvodi koji zahtijevaju poslove koji su znanjem više intenzivni. To je ono što će nama u konačnici povećati plaće. Samo uvođenje eura može dati kratkotrajni manji učinak, ali značajnu promjenu zapravo i ne. Činjenica je da se u nekim zemljama uvođenje eura podudarilo s rastom životnog standarda i rastom plaća. To prije svega treba zahvaliti, ne samom euru, nego onome što su te zemlje uradile na valu svoje integracije u europske trgovinske tijekove, promjenom strukture gospodarstva i približavanjem višoj razini dohotka. To je ono što nama treba, samo uvođenje eura neće biti dovoljno. Mi moramo raditi na sebi, unaprijediti konkurentnost našeg gospodarstva, upravo u segmentu u kojem se natječe kvalitetom. To vrijedi za sve sektore, bilo da govorimo o poljoprivredi, drvnoj industriji, gdje moramo prijeći s toga da ne proizvodimo poluproizvod, nego gotovi proizvod visoke kvalitete. Kada govorimo u turizmu, želimo ga promijeniti iz sezonalnog ka turizmu visoke platežne moći. To je nešto u čemu leži potencijal za povećanje plaća i standarda – rekao je Stojčić.
Rizik u poslovanju
Uvođenje eura će, ističe i Stojčić, prije svega koristiti našim izvoznicima.
-Tečaj je problem s kojim se već dugo godina susreću. To je rizik koji ih je uvijek pratio u poslovanju. S druge strane, promjena u euro, pomoći će im na način da će, kada nestane tog valutnog rizika, odnosno kad se umanji, biti jednostavnije doći do nekih financijskih sredstava – kazao je Stojčić i rekao da će turisti biti još više potaknuti za dolazak u Hrvatsku jer neće imati problema s konverzijom valuta. Pitali smo i njega hoće li ova promjena biti problem za ljude koji imaju kredite u hrvatskim kunama.
-Središnja banka je odredila tečaj po kojem će se mijenjati novac iz kuna. Eventualni problem može biti ako bi došlo do velikog raskoraka u konverziji plaća – na kojoj razini će se plaće određivati u eurima. Ali ne vidim prostora za to. Mislim da bi hipotetski scenarij bio da se otiđe u potpune regulacije na tržištu. Mislim da se takva situacija neće u potpunosti prepustiti slučaju. Tu ne vidim preveliki rizik – rekao je. Stojčić je istaknuo činjenicu da su ljudi na ovim prostorima desetljećima, zbog nepovjerenja u vlastitu valutu, naučili da vrijednost domaćeg novca preračunavaju u nešto strane.
-Mi jesmo euroizirana ekonomija, svidjelo se to nama ili ne. Emotivno smo vezani za kunu, ali kad se sve raščlani, možemo vidjeti da dosta toga vežemo uz euro. Ne vidim da će se nešto spektakularno dogoditi – istaknuo je.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista