Znanstvena monografija „Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku“ u nakladi Gradske župe Gospe Velike i Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, predstavljena je večeras u Dubrovačkoj katedrali.
Monografija je plod višegodišnje suradnje Gradske (katedralne) župe Gospe Velike iz Dubrovnika i Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba koji je vodio arheološka istraživanja podzemlja katedrale i čiji se stručnjaci aktivno bave dubrovačkim temama od samoga osnutka Instituta prije pedeset godina. Tristota obljetnica dovršetka katedrale i četristota obljetnica rođenja Stjepana Gradića bile su povod da se na jednome mjestu okupe i objave sve dosadašnje spoznaje o kulturno-umjetničkoj povijesti ove reprezentativne barokne građevine.
Pod uredištvom dr. sc. Katarine Horvat-Levaj okupljeno je 13 autora iz Dubrovnika, Splita i Zagreba koji su ispripovjedali povijest katedrale i Grada od najranijih vremena do početka 20. stoljeća. U svojim su poglavljima, osim arhitekture, dali pregled i umjetničkih i uporabnih predmeta koje katedrala baštini te tijeka istraživanja i obnove tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća čime se ova knjiga približila tome da zapravo postane enciklopedija dubrovačke katedrale. Knjiga donosi i razne arhitektonske nacrte i bogato je ilustrirana fotografijama u boji koje je posebno za ovu prigodu snimio Paolo Mofardin, fotograf Instituta.
Zahvaljujući senzacionalnim arheološkim otkrićima do kojih se došlo prilikom obnove katedrale nakon potresa 1979., danas znamo da je ova barokna katedrala ustvari treća katedrala na istome mjestu: pod njom su bizantska (građena vjerojatno od 6. stoljeća) i romanička (građena od 12. do 14. stoljeća). Dubrovačka katedrala Gospe Velike možda je najjasniji simbol pobjede Grada nad udesom koji ga je u travnju 1667. godine srušio skoro do temelja.
Monografiju su predstavili don Stanko Lasić, urednica izdanja dr.sc. Katarina Horvat-Levaj, recezent dr.sc. Joško Belamarić, dr.sc. Željka Čorak i dr.sc. Ivica Prlender.
-Kršćanska vjera utkana je u ovaj narod i izgradila je ovaj Grad i njegove odlike, kao i odlike njegovih ljudi. Dubrovčani su katedralu gradili tri puta. Svaka je bila veća od prethodne i čvršća i veličanstvenija. Ovo je stoljećima bila Božja kuća, građevina Njemu posvećena. Moramo još više poštovati naše pretke i moramo se u budućnosti još više truditi da ovo ostane kuća vjere – rekao je don Stanko Lasić.
-Ovo je jedan od najveličanstvenijih trenutaka za povijest umjetnosti, ne sjećam se kada sam zadnji puta u rukama imao ovakvo nešto kao ovu knjigu. Ova katedrala nema ni početka ni kraja. Tako je građena. Stilovi se nadslažu jedan nad drugim i sve je napravljeno tako da se gradnja uvijek nastavlja. Na njoj možemo vidjeti sve odlike njezine povijesti – rekao je pak Joško Belamarić gotovo u dahu.
Katarina Horvat-Levaj istaknula je kako katedrala predstavlja jedinstven spomenik kulture u Hrvatskoj, te kako je monografija napravljena u rekordnom roku od godinu i pol dana, a Ivica Prlender naglasio je kako je upravo ova crkva nešto posebno jer je osim prostora duhovnosti ujedno i prostor društvenosti.
-Ova katedrala bila je i ostat će vertikala koja čini od naselja Grad i kulturno središte – istaknuo je Prlender.
Posljednja se okupljenima u prepunoj katedrali obratila Željka Čorak koja je podijelila s prisutnima kako joj je prije 50 godina, prvi izlazak na teren bio upravo na tom mjestu.
-Pamćenje s poštovanjem uvjet je posebnosti – kaže ona te nastavlja:
Zadivljena sam jer je s ovom knjigom katedrala zapravo ponovno sagrađena. Ogroman je to posao bio – zaključila je Čorak.