Nakon ruske invazije na Ukrajinu, zastupnici u Europskom parlamentu traže strože sankcije protiv Rusije i nove napore da se Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. U rezoluciji usvojenoj u utorak Parlament najoštrije osuđuje nezakonitu rusku invaziju na Ukrajinu i zahtijeva da Kremlj prekine sve vojne aktivnosti u toj zemlji, Također, osuđuje ulogu bjelaruskog diktatora Aljaksandra Lukašenka u napadu.
Zastupnici u Europskom parlamentu se kategorički odbacuju rusku„retoriku u kojoj se navodi mogućnost pribjegavanja oružju za masovno uništenje”, podsjećaju Rusiju na njezine međunarodne obveze te upozoravaju na opasnost od nuklearne eskalacije sukoba.
Također pozivaju Europsku komisiju i države članice EU-a da pruže dodatnu hitnu humanitarnu pomoć Ukrajini u suradnji s humanitarnim agencijama UN-a i drugim međunarodnim partnerskim organizacijama.
Tekst je usvojen s 637 glasova za, 13 protiv i 26 suzdržanih. Nastojanje da se Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u
U Rezoluciji se institucije EU-a pozivaju da nastoje toj zemlji dodijeliti status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. U tekstu Rezolucije stoji da bi svaki takav postupak trebao biti u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji i temeljiti se na zaslugama. U međuvremenu, EU bi trebao nastaviti raditi na integraciji Ukrajine u jedinstveno tržište EU-a u skladu s postojećim Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Ukrajine.
Strože sankcije protiv Rusije
Iako pozdravljaju brzo donošenje sankcija EU-a, zastupnici u Europskom parlamentu traže šire restriktivne mjere usmjerene na strateško oslabljivanje ruskog gospodarstva i industrijske baze.
Konkretno, navode da bi trebalo ograničiti uvoz najvažnije ruske izvozne robe, kao što su nafta i plin. Trebalo bi zabraniti nova ulaganja EU-a u Rusiju i nova ruska ulaganja u EU. Sve ruske banke trebale bi biti isključene iz europskog financijskog sustava, a Rusiji bi trebalo zabraniti korištenje sustava SWIFT.
Niz sankcija, uključujući zabranu korištenja sustava SWIFT, trebalo bi proširiti na Bjelarus zbog izravne potpore te zemlje ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Isporuka oružja, zaštita izbjeglica
Osim toga, u Rezoluciji se države članice EU-a pozivaju da ubrzaju isporuku obrambenog oružja Ukrajini, u skladu s člankom 51. Povelje UN-a, kojim se dopušta individualna i kolektivna samoobrana. Također se zagovara jača obavještajna suradnja EU-a s Ukrajinom u pogledu trenutačne agresije.
Parlament također pozdravlja predanost EU-a aktivaciji Direktive o privremenoj zaštiti kako bi se svim Ukrajincima koji bježe od rata odmah omogućio izravan pristup zaštiti. Odgovornost za prihvat izbjeglica koje pristižu na vanjske granice EU-a trebalo bi ravnomjerno podijeliti među državama članicama EU-a.
Ciljane sankcije protiv pojedinaca, ukidanje „zlatnih viza” za bogate Ruse
Zastupnici u Europskom parlamentu zahtijevaju da se brzo usvoje ciljane sankcije protiv pojedinaca odgovornih za korupciju na visokoj razini u Rusiji i Bjelarusu te oligarha i dužnosnika bliskih vodstvu tih zemalja.
U Rezoluciji stoji da bi države članice i saveznice u kojima postoje programi stjecanja boravišta ulaganjem (tzv. „zlatne vize”) trebale preispitati sve korisnike takvog boravišnog statusa i opozvati dozvole vrlo imućnih ruskih pojedinaca i njihovih obitelji, posebno dozvole sankcioniranih pojedinaca i poduzeća.
Prethodno, Europski parlament ovog je utorka održao izvanrednu plenarnu sjednicu u Bruxellesu kako bi razmotrio ruski vojni napad na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i čelnik ukrajinske Vrhovne Rade (parlamenta) Ruslan Stefančuk govorili su uživo iz Kijeva. U raspravi su također sudjelovali predsjednici Europskog vijeća i Komisije, Charles Michel i Ursula von der Leyen, te šef diplomacije EU-a Josep Borrell.
Otvarajući raspravu, predsjednica Parlamenta Roberta Metsola je izjavila: ‘Danas smo ovdje u mračnoj sjeni koju baca Putinov rat. Rat koji nismo izazvali. Rat koji nismo započeli. Gruba invazija suverene, neovisne države. U ime Europskog parlamenta, najoštrije osuđujem rusku vojnu agresiju na Ukrajinu i izražavam solidarnost sa svima koje pate i svima ubijenima.’
-Oduprijet ćemo se. Nećemo svrgnuti pogled u trenutku dok ljudi na ulicama bore za naše vrijednosti protiv Putinove masovne ratne mašine. Dat ćemo potporu Međunarodnom kaznenom sudu i istrazi ratnih zločina u Ukrajini. Tražit ćemo odgovornost – dodala je.
Zelenskij poziva EU da dokaže kako stoji uz Ukrajinu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je ‘u stanci između raketnih napada’ da Parlament i EU čelnici moraju sada ‘dokazati kako je EU uz Ukrajinu’.
-Govorim danas u ime građana Ukrajine koji brane svoju zemlju i za to plaćaju najvišu moguću cijenu – dodao je.
Osvrnuo se na napad na Harkiv, ‘grad s najvećim trgom u Europi koji se zove Trg slobode’.
-Jutros su dva projektila pogodila Trg slobode i deseci su poginuli. To je cijena koju plaćamo za našu slobodu. Od sada nadalje, svaki trg u svakom ukrajinskom gradu zvat će se Trg slobode – rekao je.
-Borimo se za naša prava, slobode, živote i trenutačno – za opstanak. Borimo se također da budemo ravnopravna članica Europe. Stoga sada, dokažite da ste uz nas – rekao je zastupnicima.
-Dokažite da ste doista Europljani i onda će život nadvladati smrt, svjetlo nadvladati tamu. Slava Ukrajini! – poručio je.
Predsjednik Vrhovne Rade Ruslan Stefančuk rekao je zastupnicima: ‘Ukrajina brani granicu civiliziranog svijeta. Ako Ukrajina padne, nitko ne zna gdje će se Rusi zaustaviti.’ Ustrajao je u tome da je najbolji način potpore Ukrajini ‘pravo priznanje njezinih europskih težnji’.
-Ova brutalna, masovna invazija Ukrajine je neopravdana, ničim izazvana i temeljena na podlim lažima te se događa isključivo iz jednog razloga: zato što ste se na Majdanu izabrali slobodu, demokraciju i vladavinu prava – rekao je predsjednik Europskoga vijeća Charles Michel. Invaziju ruskog predsjednika Vladimira Putina nazvao je ‘geopolitičkim terorizmom’. Rekao je zastupnicima da će vijeće analizirati ‘ozbiljan, simboličan, politički i – prema mom mišljenju zakonodavni zahtjev ‘ Ukrajine da se pridruži Europskoj uniji.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je rekla: ‘Ovo je trenutak istine za Europu. Ovo je sukob između vladavine prava i vladavine oružja, između poretka temeljenog na pravu i čiste agresije. Ne možemo našu sigurnost uzimati zdravo za gotovo, moramo u nju investirati.’
-Ako je Putin želio izazvati podjelu EU-a, NATO-a i međunarodne zajednice, postigao je upravno suprotno – istaknula je.
-Želimo li mir, treba nas dvoje; za rat je dovoljan jedan, kao što je to pokazao gospodin Putin. Stoga trebamo snažno jačati naše obrambene sposobnosti, kako bismo spriječili rat – kazao je šef vanjske politike EU-a Josep Borrell. „Obrana vladavine prava i jačanje trgovinskih odnosa neće biti dovoljni da svijet pretvorimo u mirno mjesto – zaključio je.
Počelo je novo razdoblje
Govorili su i svi čelnici klubova zastupnika: Manfred Weber (EPP, Njemačka), Iratxe García Pérez (S&D, Španjolska), Stéphane SÉJOURNÉ (Renew, Francuska), Philippe Lamberts (Zeleni/EFA, BE), Marco Zanni (ID, Italija), Ryszard Antoni Legutko (ECR, Poljska) and Manon Aubry (Ljevica, Francuska). Pogledajte snimke govora ovdje.
Tijekom rasprave, mnogi zastupnici su istaknuli kako ruska invazija na Ukrajinu predstavlja početak novog razdoblja u Europi i svijetu. Osudili su ruskog predsjednika Vladimira Putina i brutalnu agresiju Kremlja te izrazili divljenje za otpor ukrajinske vojske i naroda koji se bore za svoju zemlju, slobodu, demokraciju i zajedničke europske vrijednosti.
Također su pozdravili snažan odgovor Europe na nezakoniti napad, što uključuje i paket sankcija. Upozorili su kako trebamo ostati ujedinjeni pred ozbiljnim izazovima koji slijede.
Neki su europarlamentarci su istaknuli kako treba priznati ukrajinske europske težnje i borbu za slobodu te s EU strane ubrzati rad na dodjeljivanju statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. Drugi su upozoravali na važnost zajedničkog rada na suočavanju s posljedicama što će sankcije Rusiji imati po europsko gospodarstvo koje se još oporavlja od globalne pandemije. Zatražili su osiguranje potpore za države članice koje su najviše izložene, kao i za poduzetnike i građane. Neki su zastupnici također govorili o potrebi prihvaćanja Ukrajinaca koji bježe od rata te o tome kako EU države članice trebaju dijeliti tu odgovornost.
Foto: Europski parlament