Javno izlaganje o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ u sklopu ponovne javne rasprave održano je ovog četvrtka u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Javno izlaganje vodio je pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika Božo Benić, a prijedlog Upu-a predstavile su predstavnice stručnog izrađivača Plana iz tvrtke Urbanizam Dubrovnik Zrinka Rudež i Danka Grbac Nikolac.
Danka Grbac Nikolac govorila je o proceduri koju je plan prošao, a osvrnula se i na prethodnu javnu raspravu na koju je ukupuno pristiglo 69 podnesaka, od kojih su pet mišljenja javnopravnih tijela, dok preostalih 64 predstavljaju očitovanja pravnih i fizičkih osoba.
Od ukupno 69 podnesaka, pet su mišljenja javnopravnih tijela, dok su preostala 64 podneska raščlanjena na 275 primjedbi, od kojih je 62 usvojeno, 109 nije usvojeno, 45 djelomično usvojeno, a 59 uvaženo. Izvješće o javnoj raspravi izrađeno je u svibnju 2023. godine. Usvojenim i djelomično usvojenim primjedbama kroz postupak obrade primjedbi podnesenih u postupku javne rasprave došlo je do izmjene odredbi za provođenje i grafičkih prikaza Urbanističkog plana uređenja.
Objasnila je između ostaloga i kako se temeljem mišljenja javnosti iz Plana izbrisala planirana morska luka posebne namjene – luka nautičkog turizma županijskog značaja te planirana benzinska postaja s svim pripadajućim uvjetima. Luka otvorena za javni promet je skraćena, a unutar njenog obuhvata uvedena je zaustavna traka, tj. glavna cesta sa zaustavnom trakom za trajekt profila A*-A* , ukupne duljine oko 120 metara. Umjesto planiranog javnog parkirališta u središnjem dijelu građevinskog područja naselja Suđurađ planirano je parkiralište kod crkve sv. Stjepana. Omogućeno je i postavljanje isključivo jedne lokacije bazne stanice kao antenskog prihvata s pripadajućim antenskim sustavom, sukladno traženju HAKOM-a.
Svakako treba istaknuti kako je kulturno-povijesna cjelina naselja Suđurađ u međuvremenu zaštićena kao povijesna graditeljska cjelina.
Stanovnica Šipana Marija Goravica je tijekom javne rasprave imala nekoliko pitanja, a jedno od njih odnosilo se i na vodospremu istočno od Svetog Trojstva te ju je zanimalo hoće li se njom opskrbiti i ona naselja koja su danas bez vode. Također je pitala koja je konkretno planirana lokacija za odašiljač da se ne bi ponovila situacija koja se dogodila na Lopudu. Danka Grbac Nikolac rekla je kako je, kad je riječ o baznoj stanici, na tome inzistirao HAKOM, no lokacija nije utvrđena, a napomenula je i kako se ovdje ne radi o samostojećem stupu već se o postavljanju bazne stanice na krovu nekog od objekata.
Zrinka Rudež smatra kako bi se ipak moglo jednom rečenicom ograničiti da se pažljivo utvrdi lokacija s obzirom na visoku vrijednost prostora tako da Grad u budućnosti može više utjecati na odabir same lokacije.
-Ono na Lopudu je strašno – iznijela je mišljenje Rudež te naglasila kako je s HAKOM-om teško razgovarati te da je već postignut uspjeh jer se svelo na samo jednu lokaciju.
Vlasnik parcele unutar obuhvata Plana Marko Cvjetković iznio je osobni problem koji ima, a tiče se pristupnog puta do njegovog zemljišta, kojega je kupio 2021. godine, nakon prethodno provedene javne rasprave. Zatražio je pomoć budući da mu nitko od susjeda ne želi izaći ususret kako bi bilo kupnjom ili nekim drugim načinom dobio prilazni put.
Grbac Nikolac rekla je kako je takva primjedba bila zaprimljena te se ista razmatrala. Naglasila je kako se u UPU ucrtavaju javne prometne površine te da je uz ambulantu ucrtana nova nova javna prometna površina koja ide u smjeru JI, no da je on i od nje udaljen. Naglasila je kako se ne ucrtavaju svi privatni pristupi te da se mora dogovoriti sa susjedima za omogućavanje pristupa.
-Morate riješiti taj dio koji dolazi do javne prometne površine, jer one ne mogu ići do svake kuće, to nije izvedivo – rekla mu je na što je on rekao kako je pokušao napraviti sve, ni nije u tome uspio. Do 1. kolovoza može poslati ponovno zahtjev koji će se opet razmotriti.
Arhitekt Slobodan Vuković istaknuo je kako je u odnosu na prvi prijedlog Plana vidljiv pomak u kvaliteti, no napomenuo je kako komparativno nije evidentno prikazano što je bilo prije, a što se mijenja.
-Htio sam kao odgovor na moje primjedbe koje sam dao istaknuti to je pitanje uopće aktualiziranje u arhitektonskom smislu ravnog odnosno koso krova. To je prijepor koji generalno ne odgovara niti onome šo bi se zapravo željelo reći niti onome što zapravo doživljavamo u prostoru kroz cijeli niz realizacija koje su očito rezultat jednog po meni nekonzistentno pristupa tom oblikovnom konceptu iznio je te istaknuo kako se čak i na ljetnikovcima imamo kombinaciju ta dva tipa arhitektonskog izražaja ali s logikom da ako je nešto ravno onda se ono koristi kao prohodna terasa. To je fantastično. Ne znam zašto se stvara polaritet kosi ravni krov – iznio je dalje te napomenuo kako imamo prekrasne primjere koje bi trebalo ilustrirati u smislu obrazaca koje bi trebalo preporučivati kod odabira arhitektonskog rješenja.
Na to mu je Grbac Nikolac rekla kako Konzervatorski odjel u Dubrovniku ne dijeli njegovo stručno mišljenje te se išlo u smjeru toga da se izgradnja ravnih krovova ograniči, što se i napravilo.
-Detaljno sam pročitao konzervatorsku dokumentaciju. Taj konzervatorski segment treba dobro proučiti koliko je on relevantan jer su se u dobrom dijelu primjera pokazali totalno neproduktivnima i čak kontraproduktivnima – odgovorio je između ostaloga.
Za riječ se javila i arhitektica Branka Martinović Vuković koja je uvodno rekla kako joj je drago da su određene stvari prihvaćene nakon javnog izlaganja i napora stanovnika Šipana koji su ukazali na određene probleme.
-Moja primjedba nije usvojena jer nije moguće mijenjati podloge koje su osnova za izradu ovog UPU-a Moram reći da je to nešto što ne stoji. Naravno da nakon ovoga mogu te primjedbe uputiti direktno Ministarstvu kulture. Sramota da kolegica koja se poziva na dokumentaciju dr. Nade Grujić, dr. Marije Planić Lončarić koje izričito navode koje zone su bitne. Sve to nije pitanje pojedinačnih privatnih interesa. Riječ je o tome da je otok Šipan vrlo specifičan, a posebno je složeno za prostorno planiranje naselje Suđurađ u odnosu na Šipansku luku jer je vrlo disperzirano. Nije se trebala dogoditi greška koja je rezultirala time da je u zoni gdje je po krajobraznoj studiji vrlo izložen pogled na naselje Suđurađ formirana zona C3 kao zona nove gradnje na prijedlog konzervatorske studije – rekla je te napomenula da nas konzervatorska dokumentacija vodi u neke neobične zaključke te jednu stranu koja je jednakovrijedna potpuno zanemaruje i zanemaruje ljetnikovce, odnosno stojne kuće.
-Ima puno puno grešaka u ovoj konzervatorskoj dokumentaciji, što vas kao stručnjake ne treba zavesti. Dostavit ću još jači prigovor da se izmijeni i dopuni jer se negiraju osnovne vrijednosti Suđurđa – smatra.
-Učinjen jest veliki pomak, ali treba još napora da ovaj plan bude ono što i građani i struka očekuju – zaključila je.
Grbac Nikolac je istaknula kako ona ne može govoriti o konzervatorskoj podlozi, ali je napomenula kako je u međuvremenu zaštićena kulturno povijesna cjelina naselja Suđurađ što planerima ima još veću težinu od konzervatorske podloge.
Mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjeni Prijedlog Urbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ mogu se dati do 1. kolovoza.