Fali Korda! Fali! Na gotovo doživotnog konavoskog načelnika, pok. Luku Kordu podsjetio nas je ovih dana Silvio Nardelli, koji je na čelu Župe dubrovačke pet uzastopnih mandata što će u svibnju iduće godine biti ravno – 20 godina! No, za razliku od Korde, koji se nije tako lako želio povući s načelničke pozicije nakon šest uzastopnih mandata, Nardelliju je dosta – smatra kako je dovoljno napravio za svoj rodni kraj te kako je vrijeme za neka nova lica. Tako će se kandidature za župskog načelnika uhvatiti njegov stranački kolega, predsjednik župskog HDZ-a i direktor Groblja Dubac Đuro Lonza. No, prvi konavoski načelnik od osamostaljenja Lijepe Naše, Luka Korda bi se možda i bio povukao da nije došlo do unutarstranačkih prijepora. Sve je počelo uoči lokalnih izbora 2017. godine, inače posljednjih na koje je najdugovječniji konavoski načelnik stao pred birače prije svoje smrti 2019. godine. No, tog je puta izašao s nezavisnom listom zbog odluke konavoskog HDZ-a o novom kandidatu za načelnika – tadašnjem Kordinom zamjeniku Božu Lasiću.
Biden jedva povukao kočnicu!
—Doživio sam što u životu nisam vjerovao da ću doživjeti. Danas oni od kojih sam se odvojio kažu da su to radili već 3–4 godine. A meni to nitko nije rekao niti sa mnom razgovarao. Oni su se pripremili, izabrali su općinski odbor koji je odlučio da Boža Lasića kandidiraju, a sve smo bili dogovorili: da idemo skupa na izbore, a da se ja kasnije maknem, a Božo preuzme. Sve te godine on mi riječi nije rekao. To sam doživio kao pravu izdaju, ali su mi napravili veliku uslugu jer sam našao pravo društvo, može se reći pred kraj života. Prave ljude, poštene, savjesne. Mirne im duše mogu ostaviti općinu, čista obraza i bez ikakvih repova – rekao je uoči izbora 2017. godine pok. Luka Korda. Te izbore, na koje je koje je izašao u 78. godini života, nije dobio, pobijedio je Lasić. Iz ove izjave dalo bi se zaključiti kako se dugogodišnji načelnik Konavala planirao povući u jednom trenutku nakon izbora (ako bi ih dobio, naravno), no brojni, ne samo hrvatski, već i svjetski političari ne znaju kad je dosta. Ne znaju povući kočnicu i odstupiti. Najbolji primjer za to svakako jest aktualni američki predsjednik Joe Biden. On se, naime, dugo opirao pritiscima za povlačenjem iz predsjedničke utrke za novi mandat u Bijeloj kući. Sve je krenulo nakon debate s protukandidatom Donaldom Trumpom u kojoj je Biden imao izrazito loš nastup. Za svoju lošu izvedbu pokušao je krivca pronaći u ‘jet lagu’ istaknuvši kako je zbog toga skoro zaspao za govornicom. No, u Demokratskoj stranci tada je zavladala panika zbog njegovog zdravstvenog stanja, a on je cijelo vrijeme pokušavao uvjeriti skepične birače kako je u 81. godini sposoban za još jedan mandat. Javnost je sve više postavljala pitanja o njegovoj mentalnoj sposobnosti, a svakako treba spomenuti kako je u jednom trenutku američki predsjednik izjavio i kako ga samo svemogući Bog može uvjeriti da ode.
—Svakodnevno sam okružen dobrim liječnicima. Ako misle da postoji problem, obećavam vam, ne mislimo ima problema. Ako misle da bih trebao ponovno obaviti neurološki pregled, učinit ću to. Sada mi to nitko ne predlaže – uvjeravao je Biden američku javnost. No, na kraju je ipak podlegao pritiscima te se povukao iz predsjedničke utrke. Zanimljivo je spomenuti i prijedlog britanskog premijera Keira Starmera, koji smatra kako bi se članovi Doma lordova britanskog parlamenta trebali umiroviti s 80 godina. No, možda godine i ne bi trebale biti presude za obnašanje visokih političkih dužnosti, već broj mandata. Baš kao što je broj mandata ograničen za dužnost predsjednika Republike Hrvatske. Iako se 2017. godine pojavila ideja o ograničenju broja mandata lokalnim dužnosnicima, ona nije zaživjela u praksi. Razmatralo se to budući da su neki gradonačelnici ili župani na istoj dužnosti dvadesetak godina. U tu kategoriju spada svakako pokojni Luka Korda, pa i sam Nardelli koji će na čelu Župe biti ravno 20 godina.
Lokalnim dužnosnicima treba ograničiti mandate
Među onima koji se u Hrvatskoj već duže vrijeme zalažu za zakonsko ograničenje od dva mandata za gradonačelnike, načelnike i župane jest profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta prof. dr. sc. Robert Podolnjak. Govorio je o tome i na znanstvenom skupu u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo 2020. godine Politička (ne)odgovornost i korupcija – je li došlo vrijeme za postrožavanje uvjeta kandidiranja za političke funkcije?, a tim povodom napisao je i rad ‘Zakonske i institucionalne pretpostavke borbe protiv korupcije i sukoba interesa u lokalnoj samoupravi’ za zbornik radova. On, naime, smatra kako su nužne određene zakonske i institucionalne pretpostavke borbe protiv korupcije u lokalnoj samoupravi, koja se najviše manifestira kod lokalne izvršne vlasti. Među njima je i ograničenje broja mandata čelnika lokalne izvršne vlasti.
—Jedini dobar argument koji sam u raspravama čuo protiv tog prijedloga jest da je to ograničenje neselektivno i ne uvažava činjenicu da postoje čelnici izvršne vlasti koji rade kvalitetno i ne treba ih ograničavati na taj način da im se uskrati ponovni izbor nakon dva mandata. Držim da je puno više argumenata u prilog ograničenja mandata – iznio je u radu, kojega nam je ustupio, Podolnjak te ističe kako je koncept ograničenja broja mandata koje zaredom može obnašati jedna osoba (term limits) dobro poznat i prihvaćen u brojnim jedinicama u američkoj lokalnoj samoupravi, ali nije rijetkost ni u Europi za izabrane gradonačelnike (on postoji primjerice u Italiji i Makedoniji).
—Zašto zakonom propisati tako drastično sredstvo ograničenja izvršne vlasti u lokalnoj samoupravi? Važan razlog je što akumulacija utjecaja i moći na položaju čini gradonačelnike i načelnike praktički nesmjenjivim ukoliko nisu posebno nesposobni ili se dogodi takav skandal zbog kojeg više nisu prihvatljivi za ponovno kandidiranje čak i za njihovu stranku. Također, učinak položajne prednosti (incumbency) ima znatno veći učinak u slučaju čelnika lokalne izvršne vlasti, oni stvaraju razgranatu mrežu utjecaja u lokalnoj upravi, ustanovama, trgovačkim društvima i to značajno doprinosi većoj vjerojatnosti njihova reizbora. Lokalni čelnici izvršne vlasti imaju znatno povoljniji položaj u lokalnim medijima nego opozicija u lokalnom predstavničkom tijelu – smatra Podolnjak. Napominje kako dodatan argument u prilog ograničenja mandata čelnika lokalne izvršne vlasti nalazi i u tome što će oni tijekom svog drugog mandata znati da sasvim izvjesno nakon njih dolazi neki drugi čelnik, moguće iz neke druge političke opcije, koji će imati uvid u sve pravne poslove i odluke ranije izvršne vlasti pa i one koji su upitni sa zakonskog stajališta.
Župan ide po peti?
Četvrti mandat obnaša i dubrovačkoneretvanski župan Nikola Dobroslavić. Hoće li u 76-godini života ići i po peti, trebalo bi se znati u dogledno vrijeme budući da nam se lokalni izbori bliže. Inače, Dobroslavić je svoj prvi mandat osvojio na izborima 2009. godine, koji su ujedno bili i prvi neposredni izbori u Republici Hrvatskoj. Mnogi se još jako dobro sjećaju kako su se u toj predizbornoj kampanji ‘otvorili’ radovi na izgradnji autoceste Osojnik – Doli, koju još uvijek čekamo. Bio je tako na Osojniku i Dobroslavić u društvu tadašnjeg predsjednika Iva Sanadera te bivše gradonačelnice Dubravke Šuice, a dijelu njenih sugrađana i danas odzvanjaju u ušima stihovi iz kampanje ‘dva mandata malo je…’.
Upravo je cestogradnja obilježila Dobroslavićeve mandate. Zalagao se on svestrano i za gradnju Pelješkog mosta, a njegovi bliski suradnici još prepričavaju kako je svojevremeno govorio kako će otići s mjesta župana kad prereže vrpcu najvažnijeg hrvatskog infrastrukturnog projekta. Izgradio se i otvorio za promet godinu dana nakon posljednjih lokalnih izbora, no župan odrađuje i ovaj mandat do kraja. Svakako treba podsjetiti kako se aktualni župan nije našao na listi za Hrvatski Sabor svoje stranke na posljednjim parlamentarnim izborima, što ga je, tvrde nam njemu bliski suradnici, pomalo i razočaralo. No, zato je vrlo aktivan u Bruxellesu gdje je nedavno dobio još jedan mandat kao član Odbora regija Europske unije. I dok Županijski odbor Hrvatske demokratske zajednice još nije službeno izišao s imenom svog kandidata za župana za izbore 2025. godine, vrlo su žive rasprave o potencijalnim imenima u političkim kuloarima.
Na čelu HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije je Blaž Pezo pa se o njegovom imenu špekulira od kad je od Branka Bačića preuzeo tu funkciju. Međutim, on očito nije zagrijan za tu poziciju. No, često se može čuti i kako bi, ako se Dobroslavić ne odluči krenuti u utrku za peti mandat, kandidat mogao biti konavoski načelnik Božo Lasić. Zadnje ime koje je ‘iskočilo’ u političkim nagađanjima jest ono predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marka Potrebice, kojemu bi takvo povjerenje stranke itekako imponiralo.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista