Za manje od dva mjeseca Folklorni ansambl Linđo ulazi u obljetničku godinu. Naime, Linđo će sljedeće godine proslaviti 60. rođendan i, ako je suditi po svemu što se pripremalo u ovoj tekućoj godini, možemo očekivati puno toga! Iako se Linđovci pripremaju za proslavu, ovaj put se nećemo baviti obljetnicom već ćemo spomenuti dio onoga što su već ‘odradili’, a do kraja ove godine ih čeka jako puno posla i projekata. Prije svega velika turneja u Sjedinjene Američke Države koja će se dogoditi od 12. do 27. studenoga.
Možemo reći kako je ta turneja trenutni vrhunac dvogodišnjeg rada ove generacije ansambla koju kao umjetnički direktor vodi Andrija Ivančan. Zašto trenutni? Zato što se pravi vrhunac forme i uvježbanosti iz perspektive dubrovačke publike ipak očekuje u jubilarnoj godini koja će sigurno obilovati koncertima.
– Dugogodišnji rad našeg umjetničkog direktora Andrije Ivančana s amaterskim ansamblima i veze po Sjedinjenim Američkim Državama, posebno s Hrvatskom bratskom zajednicom i gospođom Bernadette Luketich, bile su inicijalna kapisla ovoj turneji tijekom koje ćemo imati niz koncerata. Već se na društvenim mrežama najavljuju gradovi koje ćemo posjetiti. No, osnova našeg odlaska je poziv na Međunarodni festival folklora u Milwaukee pod nazivom Folk fair festival i oko toga se slagao ostatak turneje. Uz koncerte koje ćemo održati, u Americi ćemo održati i folklorne radionice za naše iseljenike. Organizacijski aspekt je kompliciran, ali savladat ćemo sve i predstaviti Dubrovnik i Hrvatsku u najboljem svjetlu – kazao nam je ravnatelj Folklornog ansambla Linđo Vlaho Kljunak.
Hibridna ustanova i dobar temelj
Mnogi nemaju percepciju onoga što je ansambl Linđo i što on uopće predstavlja. U javnosti smo znali čuti termin ‘hibridna ustanova’ u kulturi Grada Dubrovnika, što bi neke moglo navesti na pogrešan trag. Naime, Linđo je jedina ustanova u kulturi u kojoj se većina izvedbenog programa oslanja na amatere. Uz sav entuzijazam i ljubav prema Linđu, folkloru, Dubrovniku, pa ako hoćete i društvu jako je teško ‘pokriti’ sve nastupe tijekom turističke sezone, a uz najavu produžetka sezone za očekivati je i povećanje broja nastupa. Kada znamo da danas gotovo sva mladost Dubrovnika tijekom sezone radi izazovi će biti sve veći. Tek je nekolicina zaposlenih u uredu, glazbenika u orkestru, garderobi, tehnici i u voditeljskom plesnom dijelu, dok 90 posto ansambla čine amateri. Kada bilo kojem folklornom ansamblu ili KUD-u u Hrvatskoj spomenete da Linđo u prosjeku nastupa gotovo svako četvrti dan svi se zapitaju kako je to uopće moguće.
-Pa kad vježbate? Kako izgledaju pripreme za turneje? Kad stignete savladati i uvježbati nove koreografije? – ovo su česta pitanja s kojim se Linđovci susretnu u razgovorima s kolegama iz iste branše. No, nekako se uspijeva. Brojke su sve veće, ali što je važno za istaknuti kvaliteta, bez obzira na sve gore navedeno, ne pada. Dapače, čini se kako se svakim danom ide prema boljem.
Treba odati priznanje i svim dosadašnjim generacijama jer su oni, vođeni Sulejmanom Muratovićem Sulom, postavili temelje koje baštini i na čijim osnovama djeluje današnji ansambl. Pri upisu u Linđo prvo ulazite u ‘D’ sastav, gdje učite osnovne korake, potom vas plesni voditelji prate i određuju kada ste spremni za prelazak u ‘C’ sastav. Sljedeći korak je ulazak u ‘B’ kategoriju ili sastav gdje ste na koračić do pozornice i ulaska u izvođački ‘A’ sastav. Linđova piramida još je dobila jači temelj osnivanjem ‘Linđovog blaga’, za dječake i djevojčice koji idu u treće i četvrte razrede osnovnih škola. Nije nikakva tajna kako tijekom tog procesa od ‘D’ sastava do pozornice i turneja otpadne veliki dio onih koji sebe ne pronađu u folkloru ili jednostavno nemaju dovoljno strpljenja za takvu hijerarhiju. No, činjenica na koju su u Anasmblu posebno ponosni jest da se u posljednjih nekoliko godina interes za dolaskom u Linđo višestruko povećao.
Ogroman interes djece
-Na audiciju za ‘D’ sastav ove nam se godine javilo sedamdesetak nove djece. U novu generaciju ‘Linđovog blaga’ upisali smo 25 dječaka i djevojčica i kad njima dodamo lanjske članove (Linđovo blago traje dvije godine op. a.) dobit ćemo brojku od preko 100 novih članova. Moram izraziti zadovoljstvo i vjeru kako je to posljedica rada u posljednje vrijeme, kako same pozornice tako i svih ostalih koji prate taj rad – riječi su ravnatelja Kljunka.
Osim plesnog dijela, Linđo je uložio dodatni napor u svim segmentima. Održavaju se radionice s najeminentnijim stručnjacima na svim poljima, a zaposlenicima i amaterima su omogućene i dodatne edukacije poput Zimske škole folklora i drugih seminara za koje se iskaže interes i potreba. Linđov orkestar, primjerice, je napravio veliki iskorak i danas broji dvadesetak članova te izvodi samostalne koncerte. Mladi tamburaši se u sve većem broju pod paskom voditelja Enesa Omerčahića suočavaju sa sve zahtijevnijim repertoarom. Ove su se godine, pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda, na koncert povodom Svjetskog dana glazbe uhvatili u koštac i sa klasikom, što do sada nije bio slučaj. S dva uzastopna državna festivala na kojima ih ocjenjuju najveći autoriteti dva puta su donijeli zlatne plakete. O Linđovom klapskom izričaju ne treba trošiti puno riječi jer on je konstanta. Uostalom, u klapskom svijetu diljem Hrvatske samo spomenite da je voditelj klapa Vedran Ivanković i svima će sve biti jasno. Istaknut ćemo i zbor koji je uz orkestar imao nekoliko zapaženih koncerata u Dubrovniku i izvan njega. Uostalom, izvještavali smo s koncerata u Mađarskoj, a ispred nas je i tradicionalni božićni koncert u crkvi Male braće.
Revija u narodnim nošnjama
U posljednje vrijeme Linđo je aktivan i u izdavačkoj djelatnosti. Pet notnih izdanja maestra Krešimira Magdića, nekadašnjeg glazbenog voditelja nije zanemarivo iz puno razloga. To je baštinsko bogatstvo koje je na taj način ostavljeno svim budućim generacijama. Od Magdićevih klapskih kompozicija, preko obrada božićnih napjeva iz našeg kraja, do još uvijek nedovoljno istražene pasionske glazbe i običaja Velike setemane pa sve do najnovijeg – u kojem su objedinjene sve tamburaške i mandolinske skladbe i obrade ovog cijenjenog umjetnika. Također je izdana i etnološko – folkloristička studija Kolo, poskočica, linđo – Kolo Linđo i njegove suvrstice kao odraz lokalnih identiteta na području Dubrovačko–neretvanske županije.
U posljednje vrijeme aktivni su i u prezentiranju svog fundusa nošnji, ali i tradicijskog intrumentarija. Linđova revija prije nekoliko dana bila je jedan od događanja središnje proslave Godine UNESCO-ove svjetske baštine. Linđovci su na reviji u Lazaretima pokazali dio svog fundusa te otplesali Vrličko kolo i poskočicu Linđo te predstavili a capella klapsku pjesmu. Sve su točke na UNESCO-ovoj listi svjetske ili hrvatske nematerijalne baštine. Uz sudionike, čestitke zaslužuju Marica Vlahinić, Tajana Kera i Ena Mutapčić koje su pripremile reviju.
Zbog produkcijskih razloga Folklorni ansambl Linđo svoj program u punoj mjeri i punim postavama može izvesti samo na Dubrovačkim ljetnim igrama s kojima ima odlične odnose. U godini kada slave 60. rođendan očekuje se i dodatni angažman Linđa na Igrama. Ove se godine u punom sjaju pokazala pozornica ispred Katedrale te je za očekivati kako će tijekom sljedeće programske sezone ona ostati dijelom Linđovog sudjelovanja na Igrama. Linđovci se nadaju iskoraku i u glazbenom (vokalno – insrumentalnom) dijelu programa. No, o tom, potom… Slavljenički program posebno ćemo ‘obrađivati’
BĐ