‘Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana. Dopušten je priziv savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnih dužnosti u oružanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom’ – glasi članak 47. našeg Ustava. Nastavno na njega logično je da se vezano za uvođenje obveznog vojnog roka postavilo pitanje – obvezuje li on i osobe koje imaju hrvatsko državljanstvo, a ne žive u Hrvatskoj već u drugoj državi? Prema ovoj ustavnoj odredbi – obvezuje! Jer oni su hrvatski državljani.
Srbin u dilemi
Jedan je Srbin tako na Redditu podijelio svoju dvojbu, a njegovu su objavu prenijeli naši nacionalni mediji.
—Nisam rođen, niti sam ikada živio u Hrvatskoj, ali imam državljanstvo preko roditelja. Znam da se jednostavno ne moram odazvati s obzirom na to da ne živim u Hrvatskoj, ali ovo pitam najviše zbog putovnice. Mislio sam je napraviti, no zanima me može li mi biti odbijeno da je obnovim jer nisam odslužio vojni rok? Također, ako bih putovao ili prolazio kroz Hrvatsku, mogu li zbog istog dobiti kaznu ili čak pritvor? – napisao je. I njegova briga je, ako je suditi prema gore navedenoj ustavnoj odredbi, itekako opravdana.
Ustav je iznad zakona!
Poslali smo upit Ministarstvu obrane Republike Hrvatske nastavno na navedeno, ali dok čekamo odgovor odlučila sam se evo i ja otvoriti ovu temu i sagledati je naravno s pravne strane. Ono što sam pitala nadležne u resornom ministarstvu je u najkraćim crtama sijedeće: s obzirom da je po hijerarhiji pravnih akata Ustav iznad zakona i naravno svih ostalih pravnih akata, predstoji li promjena Ustava?! Jer, pravna logika nameće zaključak, da ukoliko se ne promijeni Ustav, a zakon naloži pravnu obvezu služenja vojnog roka samo hrvatskim državljanima koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, što je zapravo i logično, taj će zakon, odnosno ta njegova odredba, biti protuustavna. A inače je jedno od temeljnih pravnih načela, koje bi se onda trebalo primjenjivati i u ovom slučaju, da se uvijek ukoliko postoji nesklad između odredbi različitih pravnih akata primijenjuje ona iz propisa ‘jače’ pravne snage. A to je naravno Ustav.
Usklađivanje pravnih akata
Zakoni kojima se ova oblast regulira, i na čijim izmjenama MORH radi, su Zakon o obrani i Zakon o službi u Oružanim snagama. Provedba odluke o reaktivaciji obveznog vojnog roka koji zapravo nije nikad ni ukinut, već je 2008. godine samo zamrznut, trebala bi krenuti početkom 2025. Vremena za detaljnu razradu i usklađivanje propisa naravno ima. Glavni stožer Oružanih snaga sve skupa priprema, onda će najprije detalje predstaviti Vladi i nakon toga, naravno, javnost će biti upoznata sa svime. Ono što za sada znamo je da će vojnu obvezu imati punoljetni muškarci, a žene će joj moći pristupiti ukoliko to žele. Ne zna se još ni koliko će točno trajati obvezna vojna obuka, ali su nadležni ipak obavijestili javnost kako neće kraće od 2 mjeseca, a niti duže od 3 mjeseca. Muškarci i žene koji se dragovoljno odluče na vojnu obuku popunjavat će pričuvne postrojbe Hrvatske vojske, a oni od njih koji se odluče za profesionalnu službu mogu nastaviti profesionalnu službu u HV-u, biti osposobljavani za rodove, službe ili struke ovisno o njihovim znanjima i vještinama.
Promjena Ustava?!
Moje je mišljenje da bi svakako trebalo razmotriti promjenu na početku navedene ustavne odredbe, dakle članka 47., na način da se rečenica ‘Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana’ izmijeni tako da glasi: ‘Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj’.