Velike promjene događaju se u broju stanovništva Hrvatske. Mnogi iseljavaju i odlaze u ‘bolje krajeve’, neki se vraćaju nazad u Hrvatsku jer kažu da ti ‘bolji krajevi’ nisu kao što su nekad bili, a ima i onih kojima je Hrvatska svijetla budućnost i nudi im puno bolje mogućnosti nego njihova zemlja.
– Činjenica je da u zadnje dvije godina imamo pozitivnu bilancu vanjskih preseljavanja, više stanovnika useljava u Hrvatsku, nego što iz nje iseljava. Kada gledate ukupne demografske pokazatelje, nije se smanjilo vanjsko iseljavanje iz Hrvatske, oko 40.000 ljudi iseljava, a 70.000 ljudi useli, to je pozitivan proces – rekao je demograf Stjepan Šterc za N1.
Više umrlih, nego rođenih
Objasnio je kako se iseljava uglavnom mlađe obrazovano stanovništvo, obitelji s djecom, a to potvrđuje i manjak djece u školi. Kazao je i kako je prirodni pad u prvih šest mjeseci 2025. godine veći nego prošle godine, što znači da će do kraja godine vjerojatno biti preko 22 tisuće više umrlih nego rođenih!
– Činjenica je da će u Hrvatskoj biti veći broj stanovnika, ali je upitno je li to stalno stanovništvo kada se radi popis stanovništva. Imamo više stanovnika, ali to nije stalno stanovništvo i ne odražava se na reprodukciju stanovništva koja je, prema podacima, još gora nego prošle godine – tvrdi Stjepan Šterc.
Stanovništvo nije stalno i stari…
Demograf tvrdi da se oko 10.000 Hrvata godišnje vrati u domovinu.
– U zadnje tri godine negdje oko 33.000 ljudi se vratilo u Hrvatsku, ali je iselilo 120.000 ljudi. Ta priča odgovara političkom sustavu, ali se vidi da stanovništvo stari, a stanovništvo koje je tu se nije odrazilo na reprodukciju stanovništva u Hrvatskoj – objasnio je.
Na pitanje zašto i dalje imamo puno veći broj umrlih od novorođenih rekao je da je to posljedica iseljavanja mladih, starenja stanovništva i silne koncentracije u glavnom gradu i makroregionalnim središtima, dok su ostali prostori prazni.
Šterc tvrdi da se i oko 70.000 ljudi godišnje useljava u Hrvatsku, ali je pitanje o kakvom je stanovništvu riječ i hoće li ono postati stalno.
– Ako se ovi procesi nastave, to bi se moglo dogoditi vezano uz pozitivnu vanjsku migracijsku bilancu. Ključni su potezi i mjere vezane uz povratak iseljeništva i u toj varijanti se to može dogoditi. Za to nam je potreban Zakon o demografskoj obnovi, na kojem struka inzistira, znanost je to u Ministarstvu priredila, samo je pitanje političara i pravnika da definiraju razrede tih mjera s obzirom na proračunske mogućnosti – smatra demograf Stjepan Šterc.