Studiji koji ostaju prazni mogli bi se ukinuti, a oni koji su jako popularni, no tržište rada ne zahtijeva toliku brojku, mogli bi smanjiti upisne kvote. Ove mjere predložio je zadarski rektor prof. dr. Josip Faričić, koji od 30. rujna preuzima dužnost predsjednika Rektorskog zbora.
Prema njegovim riječima, štancanje diploma i činjenica da gotovo svaki grad ima svoj fakultet, a ponekad i sveučilište, dovodi do pretjerane kvantitete studija u Hrvatskoj. Deveto sveučilište nedavno je osnovano u Slavonskom Brodu, a uz to postoje još četiri privatna sveučilišta. U uvjetima demografskog deficita i prevelikog broja studija, situacija postaje problematična. Dodatno, laka zarada koja odvlači mlade od studiranja dodatno smanjuje kvalitetu visokog obrazovanja, tvrdi rektor Faričić.
Za Jutarnji list, Faričić je predložio konkretne mjere: uklanjanje studija koje godinama nitko ne upisuje, pritom zadržavajući one sa specifičnom važnosti, poput klasičnih filologija neophodnih za nastavnike i medicinu. Zatim smanjenje upisnih kvota na popularnim studijima koji nemaju opravdanja na tržištu rada, primjerice nekim ekonomskim programima na većim sveučilištima. Smatra i kako treba ukinuti “patuljasta” veleučilišta koja postoje samo iz lokalpatriotizma, a nemaju veće opravdanje, prenosi 057 info.
Rektor predlaže i moratorij na iste studije unutar 150 km udaljenosti, kako za sveučilišne, tako i za stručne programe, ako već postoje na drugom visokom učilištu.
Pitanje je hoće li Ministarstvo znanosti i Agencija za znanost i visoko obrazovanje reagirati na apel zadarskog rektora i hoće li to konačno postati tema kojom će se baviti hrvatska javnost. Iako je nekad pet posto visokoobrazovanih bila nacionalna sramota, hiperprodukcija diploma danas ne znači da je nacija visoko obrazovana.
Statistički podaci govore sami za sebe: maturanti su ove godine mogli birati između 1.380 studija s ukupno 40.443 mjesta, dok je pravo upisa ostvarilo 25.174 kandidata.
