Društvo prijatelja dubrovačke starine svečanom sjednicom proslavilo je večeras u Državnom arhivu u Dubrovniku 60. obljetnicu postojanja.
Tom prigodom zahvalnice je dobilo ukupno 79 zaslužnih pojedinaca te 30 tvrtki i ustanova, koje su pridonijele radu Društva.
Uvodno je o povijesti DPDS-a i svim pojedincima zaslužnima za njegovo osnivanje govorila Maja Nodari koja je istaknula kako joj je iznimna čast govoriti u istom prostoru, „dvornici uznosite Divone, gdje je prije 60 godina utemeljeno Društvo prijatelja dubrovačke starine“. Naglasila je kako smisao i postojanje toga Društva i dalje nije upitna.
– Ona je u ovom vremenu potrebnija nego ikad. Jer, mijenja se svijet, mijenja se i Dubrovnik, ali se pojačavaju apetiti. Baština je predragocjena da bi se o njoj razmišljalo isključivo kroz novac. On može biti, kao što se i pokazalo u slučaju Društva u njegovoj 57. obljetnici postojanja, golem mamac i usudni izazov s razornim učincima po baštinu i naše dragocjeno naslijeđe. Otkidati od spomenika, posezati u blagajnu za njih rezerviranu – znači kratkovidno i bez vizije promišljati budućnost, zadovoljavajući trenutačne lakomosti sadašnjosti – poručila je Nodari.
– DPDS izvrsnim je primjerom, jedinstvenim u nacionalnim okvirima, kako se sufinanciranjem tj. ubiranjem spomeničke rente održava baština, naslijeđe. To je pravi primjer egzistiranja spomeničke rente, koja je namijenjena spomenicima, materijalnoj i nematerijalnoj baštini dubrovačkog kraja, njenom čuvanju, održavanju i afirmiranju, točnije populariziranju – dodala je.
Tajnik Niko Kapetanić naglasio je kako Društvo ne raspolaže milijunima kuna kako se to prezentira u javnosti.
– Godišnji prihod DPDS-a iznosi 50 milijuna kuna. Kada se plati porez državi, ostane nam 40 milijuna kuna, te kada se Gradu da 20 milijuna kuna, Društvu za obnovu spomenika ostane oko 12 milijuna kuna – rekao je Kapetanić.
Također je najavio kako će Društvo izdati monografiju u kojoj će biti opisani svi projekti obnove u 60. godina njegova postojanja, a osvrnuo se i na sve projekte obnove spomenika koji se trenutno izvode kako na gradskom, tako i na vangradskom području.
Okupljenim članovima obratio se predsjednik DPDS-a Denis Orlić, koji se osvrnuo na sukob Grada Dubrovnika i DPDS-a.
– Društvo je uspjelo izdržati sve političke napade – zaključio je.
To su kako je istaknula Lukša Beritić, „do sada nenadmašna konzervatorska legenda“, ujedno i prvi predsjednik društva, kao i ostali osnivači Slavo Benić arhitekt i urbanist, Vjeko Cvitanović, tajnik, Frano Tabain upravitelj Instituta za južne kulture, Frano Dabrović, čelnik društva „Dub“ iz kojeg je proistekao DPDS, bankarski stručnjak Ivo Rusko, arhitekt Jozo Dražić, meštri Pepo Mozetić, proto Đurović i Pero Dalmatin, te dvije gospođe Rina Stulli – Mašera, i Smiljka Rudeč – Kačić. U prvoj upravi Društva bili su i volonteri dr. Vinko Foretić, Ivo Šapro, Stijepo Stražičić, arhitekt Lovro Perković, Miše Račić, Mato Mojaš, te Božo Glavić.