Knjiga dr. sc. Ivanke Jemo ‘Urbana matrica grada Dubrovnika – utjecaj veličine i oblika parcele u njezinom oblikovanju’ predstavljena je u četvrtak navečer u dvorani Ivana Pavla II.
-Urbana matrica grada Dubrovnika nastajala je kroz stoljeća. Formirana je nizanjem parcela uz ulice. Ne možemo reći da se ona znatno promijenila od Srednjeg vijeka do danas, ali jest njena unutarnja struktura, kroz raspored prostora gdje je dosta toga poremećeno jer vrijeme čini svoje – istaknula je autorica knjige Ivanka Jemo, koja je u knjizi sažela svoj magistarski i doktorski rad.
-U magistarskom sam radu istražila neizgrađene prostore povijesne jezgre Dubrovnika, kao što su zelene površine, tarace i arheološki lokaliteti, a u doktorskom sam radu to istraživanje objedinila i komparirala s povijesnim podacima od 13. stoljeća o veličini i obliku parcele te regulaciji ulica. Jer ulica, parcela i kuća na njoj čine matricu. Te sam dimenzije usporedila s današnjim neizgrađenim prostorima i potvrdila da nisu postojale unificirane veličine. Veličina kuća ovisila je o veličini parcele pa su bogatiji imali veću parcelu, a siromašniji manju. Položaj, orijentacija i vlasništvo su bitni podaci o statusu korisnika parcele. Došla sam do podatka da su razne veličine parcela i širine ulica uvijek prilagođavane postojećoj ranijoj gradnji, potrebama graditelja, orijentaciji ili možda nekoj stijeni. Otud i potiče ovaj prekrasan osjećaj kad hodate Dubrovnikom. Ništa nije savršeno, a sve se savršeno uklapa u jedno mjerilo čovjeka, pogotovo nas koji smo u gradu radili i živjeli – rekla je Jemo.
-Dubrovnik nas svih fascinira čvrstoćom svoje vlasti i regulacijama koje su počele još u statutu 1272. godine. Pogotovo peta knjiga, koja je zapravo pisani urbanistički plan. U Dubrovniku se ništa nije radilo po sjećanju niti ‘ad hoc’, već uvijek po zapisima i sve se dobro promišljalo. Sve što nalazimo u bogatom povijesnom arhivu može nam poslužiti da naučimo za buduća planiranja, pogotovo u okolici grada koja je vizualno u kontaktu s povijesnom jezgrom – zaključila je Jemo.
-Knjiga Ivanke Jemo je zaista važna knjiga o urbanizmu Dubrovnika i nadovezuje se na niz naših najistaknutijih urbanista, povjesničara umjetnosti i arhitekata koji su se bavili jedinstvenim gradom, od Lukše Beretića do Milana Prelaga te niz znanstvenika nove generacije. Koliko god bila poznata, urbogeneza Dubrovnika još uvijek je prepuna tajni koje traže istraživanje. Jemo se tome posvetila na originalan način, posvetivši se samoj parceli kao izrazitom modulu osebujnog planiranog srednjevjekovnog grada. Njezin pristup je inovativan jer je kombinirala arhivske izvore od 13. do 17. stoljeća, uzimavši mjere parcela i uspoređujući ih s današnjim stanjem. Temeljem toga dala je novi pogled na razvoj grada, ali i nova obilježja pojedinih gradskih zona unutar zidina – izjavila je dr. sc. Katarina Horvat Levaj, znanstvena savjetnica u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.
-Sam naslov nam kaže da je u knjizi riječ o povijesti nastanka grada i njegovom upisu u ovaj prostor, povijesnim preobrazbama kroz stoljeća te njegovoj perspektivi. Tri ključne riječi sadržaja knjige bile bi povijest, urbanitet i identitet pa je jasno zašto je Matica hrvatska prigrlila ovaj projekt. Naš identitet nisu samo jezik, književnost, umjetnost. Arhitektura možda više od svega eksplicitno otkriva tko smo mi uistinu. Naše su građevine ogledalo naše kulture – rekla je predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske prof. dr. sc. Slavica Stojan
Knjigu je objavio dubrovački ogranak Matice hrvatske u suizdavaštvu s izdavačkom kućom ArTrezor te u suradnji s Društvom prijatelja dubrovačke starine.