Ususret svečanosti otvorenja još jednih Dubrovačkih ljetnih igara porazgovarali smo s umjetničkom ravnateljicom, jednom od najuglednijih hrvatskih glazbenica impresivne međunarodne karijere, pijanisticom Martinom Filjak. Od travnja 2023. kada ju je ministrica kulture i medija imenovala na ovu značajnu funkciju ona, zajedno sa svojim timom, promišlja Igre. S nama je podijelila osjećanja pred sami početak, koncept, sadržaj i dugoročnu viziju koju ovo ljeto kreće ostvarivati.
Bliži se otvaranje 75. Dubrovačkih ljetnih igara. Publika i struka svake godine s nestrpljenjem iščekuju taj, malo je reći, značajan događaj. Kakav je ovogodišnji koncept svečanosti otvaranja? U kojoj mjeri se naslanja na tradiciju, a koliko se od nje odmiče u namjeri da bude drugačiji, poseban, upečatljiv?
Sama činjenica da Igre dolaze u svoju 75. obljetnicu od izuzetnog je značaja, za sam Festival, za Grad, a itekako i na nacionalnoj razini. Cijeli je program pažljivo osmišljen kako bi se svijetu predstavilo ono najbolje od Grada i kako bi se postigla ravnoteža između tradicije i suvremenosti. Uvijek sam mišljenja da idući naprijed uvijek moramo istovremeno gledati i nazad, biti svjesni svega što je dovelo do toga da su Igre došle do 75. obljetnice i velikana čiji trud, kreativnost i umjetnost dobivamo u naslijeđe, a tako je i s otvaranjem. Ovogodišnje otvaranje režira Paolo Tišljarić, a u njemu sudjeluje Festivalski dramski ansambl, Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Valentina Egela; koreografiju će potpisati Leo Mujić, a uz Mara Martinovića na sceni očekujemo i Gorana Višnjića i Zrinku Cvitešić ali i prvakinju HNK u Zagrebu, našu Dubravku Šeparović Mušović.
Vaš impozantni životopis, bogata karijera, uspjesi u zemlji i inozemstvu, osigurali su Vam poziciju umjetničke ravnateljice najdugovječnijeg i najuglednijeg hrvatskog međunarodnog umjetničkog festivala. Velika je to čast, ali i odgovornost. Koja je Vaša ideja vodilja i krajnji cilj koji želite realizirati u svom mandatu?
Umjetnička sam ravnateljica postala prošle godine te sam tu odluku dugo i pažljivo vagala, svjesna odgovornosti takve pozicije. Odgovornost je utoliko veća obzirom da moja prva godina mandata pada na značajnu 75. obljetnicu. Moja su dva glavna fokusa visokom kvalitetom različitih programa ne samo dovesti svijet u Dubrovnik, već svijetu koji dolazi u Dubrovnik pokazati ono najbolje od Grada te pokazati koliko nam je sam Grad bitan, koliko je bitna tradicija i odnos Igara i Grada u prvom redu. Zahvalna sam na činjenici da ove godine s nama sukreiraju program sve gradske kulturne institucije. Jedan od ciljeva koji sam zacrtala za glazbeni program jest da Igre dobiju jako međunarodno priznanje i otisak po kvaliteti izbora programa što nam je već ove godine potvrdio BBC uvrstivši nas na popis 30 najboljih festivala klasične glazbe u Europi. Za dramski smo pak program poželjeli vratiti naslove koji su za Igre značajni i zanimljivi te ‘povući’ naše najbolje glumce, ali i naše međunarodne zvijezde. Posebno se veselim i koncertu ‘Mladi za mlade’ koji će se održati 23. kolovoza. Nastupaju dva dobitnika velikih nagrada, pijanist Jan Niković i gitarist Lovro Petretić te komorni sastavi Umjetničke škole Luka Sorkočević iz Dubrovnika, nagrađeni na nacionalnim natjecanjima. Koncert je humanitarnog karaktera, a prihod ide školi Luke Sorkočevića.
Na Vaš prijedlog ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek imenovala je našu renomiranu umjetnicu, intendanticu HNK Varaždin, Senku Bulić ravnateljicom dramskog programa Igara. Zašto ste uza sebe željeli imati baš nju? Koja su Vaša očekivanja od njenog angažmana?
Pažljivo sam promišljala o odabiru svojih suradnika te sam u suradnici za dramski program, ravnateljici drame, kreativnoj, verziranoj Senki Bulić pronašla sjajnu partnericu s kojom imamo zajedničku viziju o važnosti, veličini i značaju Igara, ali i veliku ljubav prema Igrama i Gradu. Kreativnost i iskustvo na svim razinama koje ima gospođa Bulić, od produkcije, vođenja kazališta, vrhunskog poznavanja teatra kako domaće, tako i međunarodne scene, ali i dosadašnjih velikih uspjeha – od vlastite produkcijske kuće do izuzetno uspješnog vođenja HNK u Varaždinu, sugerirali su da će biti vrhunski i pouzdan partner u kreaciji programa za ovako značajan festival.
Za pretpostaviti je da ćete u Igre inkorporirati znanje, iskustvo, spoznaje koje ste stekli kao ‘svjetski putnik’, netko tko se obrazovao u inozemstvu, tko puno putuje, nastupa, surađuje na međunarodnoj razini? Što je ključno da bi Dubrovačke ljetne igre opravdale predznak međunarodnog festivala u svim svojim aspektima?
Po uzoru na velike svjetske festivale, uvela sam princip festivalske teme. Tema ovogodišnjeg jubilarnog izdanja je Mediteran, podneblje koje nam je blisko, razumljivo i inspirativno, more koje nas je spajalo i razdvajalo, kao vječni izvor povezanosti, inspiracije, kolijevka civilizacije i mjesto stvaranja velikih umjetničkih djela i umjetnika. Smatrala sam da je, uz svijest o važnim obljetnicama skladatelja, pri biranju inozemnih umjetnika držati svijest da je samo ono najbolje dovoljno dobro za Festival poput Dubrovačkih ljetnih Igara. U tom je izboru ključ bio to da budu imena koja jamče vrhunsku kvalitetu, koji redovito gostuju na festivalima kao što su npr. Salzburg i Lucerne, u najvećim svjetskim dvoranama i čije su karijere itekako aktualne i na vrhuncu su stvaranja. Moje poznavanje međunarodne i domaće scene tu je itekako bilo od pomoći. Ključ je bio i u tome da povučemo one naše umjetnike koji su itekako renomirani u inozemstvu i imaju međunarodnu prepoznatljivost i omogućimo im stvaranje u Dubrovniku. Surađujemo sa svim gradskim institucijama za kulturu, što je iznimno važno. Naime, dovodimo velika svjetska imena u Dubrovnik, ali i svijetu koji dolazi u Dubrovnik pokazujemo ono najbolje od Grada tijekom festivalskih tjedana. U konačnici tako doprinosimo i jačanju kulturnog turizma, što je turistička branša već i prepoznala, poglavito hotelijeri na čelu s Jadranskim luksuznim hotelima.
Za kraj, podsjetite naše čitatelje što nas očekuje na programu, kako dramskom tako i glazbenom, ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara?
Kada sam krojila programe, na umu sam imala vrhunsku kvalitetu dostojnu Dubrovnika i Igara, imena koja bi privukla i domaću i stranu publiku, ali i moj osobni ukus. U glazbenom dijelu nastupaju neke od svjetskih glazbenih legendi na čiji sam dolazak posebno ponosna. To su Katalonac Jordi Savall i njegov Hesperion XXI u programu ‘Mare Nostrum – dijalog duša’, pa naš u svijetu proslavljeni kontratenor Max Emanuel Cenčić uz grčki ansambl Latinatas Nostra s programom koncertantnih i opernih arija Händela i Porpore 20. srpnja, kultni pijanist Pierre Laurent Aimard 30. srpnja; violinistička zvijezda iz Francuske Renaud Capuçon 14. kolovoza, gitaristički virtuoz Pablo Sainz Villegas s izvedbom Rodrigova Concierto de Aranjuez uz Dubrovački simfonijski orkestar 19. kolovoza te operna gala večer za završnicu Igara 25. kolovoza, na kojoj uz Simfonijski orkestar HRT-a i maestra Ivana Repušića nastupa sopranistica Sonya Yoncheva, malteški zlatni tenor Joseph Calleja te hrvatski bas Ante Jerkunica.Od ponajboljih domaćih umjetnika s nama su sajna violončelistica Monika Leskovar, ansambl Antiphonus i gitarist Petrit Çeku u programu Romancero Gitano, Katarina Livljanić i njezin ansambl Dialogos u reinterpretaciji Držićeve ‘Hekube’, violist Marko Genero i pijanistica Marija Grazio, Dubrovački simfonijski orkestar uz dirigente Ivana Huta i Valentina Egela,
Papandopulo Kvartet s programom ‘Unaltro scherzo’, zatim tenor Krešimir Špicer i nagrađivani pijanist Lovre Marušić, Zagrebački kvartet i pijanist Ivan Krpan te Riječki klavirski trio s izvedbama Donizettija i Alfija Kabilja. Ravnateljica drame Senka Bulić napravila je sjajan posao uspjevši okupiti sjajna redatljska imena poput Krešimira Dolenčića, Livie Pandur, Ivana Plazibata, Paola Tišljarića te Vite Taufera, a u dramskom ćemo programu imati priliku doživjeti glumce: Gorana Višnjića, Zrinku Cvitešić, Ninu Violić, Filipa Šovagovića, Luku Peroša, Mara Martinovića, Pericu Martinović – da nabrojim samo neke. Naslovi četriju glavnih premijera su Goldonijeva Kafetarija, Vojnovićev Ekvinocijo, autorski projekt Ivana Plazibata, Ivana Vukovića i Matije Čigira Jimmy Ćorak te Shakespearova Oluja, radnjom smještena na nepoznat otok u Mediteranu, a kod nas ćemo ju proživjeti na prekrasnom otoku Lokrumu. Tu je i mali off ciklus koncerata u kojem su zastupljeni world music i jazz. Slušat ćemo Svjetski Jazz Orkestar mladih pod vodstvom Luisa Bonille, pa Dinu i Mel uz Edina Karamazova u programu ‘Bërbili – zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa’. Ibrica Jusić će u Dvoru proslaviti 60. obljetnicu karijere s programom od Shakespearea do sevdaha, a pri kraju festivala nastupa i Flamenco Show ‘Tarab’ španjolske plesačice Cristine Aguilere. Da ne bi
bilo zabune – ona je imenjakinja američke pop zvijezde Christine Aguilere.
Foto: Romano Grozić