Na cijene u Hrvatskoj utječu i globalna kretanja izazvana pandemijom koronavirusa, piše Rtl.hr.
Cijene u Hrvatskoj naočigled rastu već mjesecima, to je jasno svakom tko odlazi u trgovinu, restoran ili je morao platiti ljetovanje, a sada su stigli podaci i što je najviše poskupjelo.
Prema novim pokazateljima Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u Hrvatskoj u kolovozu su porasle 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. kada je iznosila 3,3 posto.
U odnosu na srpanj ove godine, cijene su u kolovozu u prosijeku bile više za 0,2 posto.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, na mjesečnoj razini najviše su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića koje su u prosjeku više za 0,9 posto. U drugoj skupini cijena koje su najviše rasle na mjesečnoj razini su rekreacija i kultura – porast za 0,8 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva više su za 0,6 posto, a cijene u restoranima i hotelima za 0,3 posto te cijene prijevoza 0,2 posto.
Inflaciju su ublažile cijene odjeće i obuće koje su u srpnju pale za 3,8 posto zbog sezonskih sniženja. Kad je riječ o alkoholu, cigaretama i zdravlju cijene su ostale na istoj razini.
Ako se pak gleda godišnji rast u kategoriji hrana i bezalkoholna pića, koja je zapravo egzistencijalna, on iznosi 2,4 posto. Najviše su poskupjela ulja i masti – čak 17,4 posto, povrće 8,5 posto dok su cijene kruha i žitarica u godinu dana veće u prosijeku za 2,7 posto. Možda vam se tako ne čini iz prve ruke, no meso i šećer su jeftiniji nego lani, ali stvarno minimalno.
Na godišnjoj razini najviše su porasle cijene prijevoza – 9,9 posto, alkoholnih pića i duhana za 5,5 posto, restorana i hotela za 4,4 posto, stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za dva posto, komunikacija 2 posto te pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva 1,2 posto.
Rast potrošačkih cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u kolovozu porasle za 9,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok od kada se prate ti podaci, odnosno od siječnja 2011. godine.
Kumulativni statistički podaci za prvih osam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju rast potrošačkih cijena za 1,7 posto. Najveći doprinos rastu imale su cijene energije, koje su u prosjeku porasle 5,2 posto.