Početkom prosinca zadnji smo put, prije pilanja, imali priliku vidjeti borove u drvoredu uz Ulicu kralja Tomislava. Kad se saznalo da umjesto njih stižu brijestovi krenulo je masovno negodovanje građana, a ulica je posprdno dobila novi naziv – Ulica brijestova, uz komentare „strava“ i „horor“. Naravno to je bila asocijacija na jedan od najpoznatijih horor filmova – „Strava u Ulici brijestova“ iz 1984. Tada je u tijeku bio i postupak javne nabave za uređenje drvoreda na Obali pape Ivana Pavla II.
Riva u Gružu je nove vizure počela poprimati sredinom svibnja. Niz palmi počeo se tada postavljati od place prema Robnoj kući Minčeta. I to je naišlo na negodovanje građana u smislu „Što od Grada čine? Miami?“. Ipak čini se da su se negativne strasti smirile i da je većina građana u konačnici zadovoljna. Naravno da je nemoguće ugoditi baš svima, pa su naši sugovornici ipak imali određene primjedbe i kritike.
Lijepo i moderno
-Brijestovi su me ugodno iznenadili. Bila sam skeptična kad su stigli, posebno zato što sam vezana uz te borove u svojoj ulici. Palme su super. Zamišljam Lapadsku obalu s njima ili s nekim drugim rješenjem bi možda bolje bilo… – kazala nam je jedna naša sugrađanka.
-Bulevar je super! Gruž još čekam konačan rezultat. Nemam toliki dojam uz još uvijek zaštitnu ogradu, građevinske strojeve i prašinu naokolo – nadovezala se druga.
-Moram reći da mi i Lapadska i Gruška obala izgledaju jako lijepo i moderno. Vjerujem da će Gruž biti još ljepši kad se makne zaštitna ograda, dovrše svi radovi i zelenilo se potpuno razvije. U kombinaciji s uređenom placom sve to zajedno mi se stvarno sviđa – zadovoljna je gospođa.
A dječji parkovi?
-Meni je lijepo, posebno Gruž sad kako uređuju. Ali nama nikad ništa ne valja. Takvi smo mi ljudi. Uvijek nađemo manu svemu. Jedino još da porade na dječjim parkovima, što je hitnije nego bilo što drugo – jedna je od kritika.
-Zar stvarno nisu imali ništa hitnije i važnije za napraviti?! Dječji parkovi su nam ruglo nad ruglovima! – složila se druga sugrađanka.
Dakle, iako su komentari pretežno sada pozitivni zamjerki i dalje ima. Predsjdnica Udruge za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama, ujedno članica Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika, Dđenita Lazarević ima konstruktivnu kritiku.
Kad se već radilo…
-Meni je jako lijepo. Jedino što bih ja stavila, kad se već pločnik radio, taktilne trake za slijepe osobe. Taman bi kako se što radi i raskopava mijenjala na taj način pločnike koje imamo. Obzirom da je izašao Zakon o pristupačnosti smatram da će se to sada morati mijenjati. Ako se već sada ima prilike napraviti na ovom dijelu duž Gruške obale i dijelu Lapada pozdravila bih takvu odluku – kazala nam je Lazarević.
Kozmetika?!
Pojedinci se brinu o funkcionalnosti, te upućuju kako se zanemarilo prioritete.
-Nepromišljeno! Mislilo se na izgled, a funkcionalnost je upitna. Vidjet ćemo s vremenom – jedan je od oštrijih komentara.
-Kozmetika, a pravi problemi se ne rješavaju! – zaključak je naše sugrađanke.
Vrijednost radova
Podsjetimo, projekt uređenja Ulice kralja Tomislava u Lapadu podrazumijevao je uklanjanje postojećeg nogostupa sa zelenilom i postavljanje novog opločenja nogostupa s rubnjacima u koridoru od oko 200 metara od pješačke zone Lapada do nogometnog stadiona. Ujedno dakle sadnju 32 odrasla stabla brijesta, sadnju parternog zelenila i uvođenje sustava navodnjavanja. Investicija je sufinancirana bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 276.500,00 eura s PDV-om, što čini 60 posto investicije. Ukupna ugovorena vrijednost projekta iznosi 457.012,35 eura s PDV-om.
Što se tiče Obale pape Ivana Pavla II sredinom prosinca prošle godine gradonačelnik Mato Franković je potpisao s direktorom Texo gradnje Perom Račićem ugovor za uređenje radova na drvoredu u Gružu. Istaknuo je Franković tada kako je projekt vrijedan 1,8 milijuna eura, a sufinanciraju ga Županijska lučka uprava Dubrovnik i Lučka uprava Dubrovnik. Projekt je obuhvaćao uređenje, radove zamjene opločenja dijela rive od Jadrolinije do place, sanaciju rubnih kamenih elemenata i sanaciju obalnog stepeništa, izvedbu pripremnih radova za polaganje cijevi za buduće instalacije. Bespovratna sredstva Fonda za zaštitu okoliša iznosila su 275.500 eura.
Sadnja je tada zamišljena kao podijeljena na tri cjeline. Prva cjelina je od Solske baze do rive u Gružu. Unutar te zone radovi su samo unutar prometnog otoka. Tamo su zadržana već postojeća stabla te se planirala dosadnja tog niza stabala, uz radove navodnjavanja.
Druga je faza predvidjela pristanište za lokalne brodske linije i dio obale duž zone parka Luja Šoletića što je, naglašavao je tada Franković, značajna intervencija koja je predviđala „sadnju listopadnih stabala s prozračnim krošnjama koja je pogodna za urbane krajolike“. Duž ove zone predviđeno je tada bilo postavljanje urbane opreme, uz sami rub rive i parking lučke uprave sadi se drvored od 27 stabala gledičije koja se nastavlja dužinom obale preko puta parka – isticao je dalje gradonačelnik te dodao kako će se formirati 1,5 metara zeleni pojas zasađen holofitnim grmljem i trajnicama.
Treća cjelina je ova od gruške place do parka na Batali. Tu Franković je tada podsjećao kako su palme prisutne u našem gradu još od renesanse. Pa eto – dobili smo tu renesansnu grušku rivu i ulicu brijestova u Lapadu koja nas je ipak, ispada u konačnici, ugodno iznenadila.
Foto: Ivan Pozniak