-Imam već neko vrIjeme problem sa želucem. Moj liječnik opće prakse mi je dijagnosticirao gastritis, propisao terapiju, međutim unatoč redovnoj uporabi iste i tome što zaista vodim računa o preporučenoj prehrani, bolovi su se nastavili. Zovem svog liječnika i on mi daje uputnicu za specijalista. Zovem bolnicu da naručim i daju mi termin krajem veljače. Objašnjavam situaciju, da ne mogu čekati toliko dugo. Ljubazna sestra mi govori da onda idem preko hitne. To mi je neugodno jer nisam slučaj za hitnu. To nisu bolovi od kojih se čovjek previja, međutim to konstantno pobolijevanje nije ni nešto čije se rješavanje može odložiti baš za toliko mjeseci. Laik sam ali toliko mogu procijeniti. I što? Naručujem se privatno – priča nam naša sugrađanka. Ali sličnih ste priča zasigurno čuli, moguće i sami doživjeli. Nadležni će reći kako su stvari bolje, kako su se liste čekanja smanjile. Valjda i jesu. Reći će i kako liste čekanja nisu samo problem u Hrvatskoj već su uobičajene i u razvijenijim europskim zemljama. I to je vjerojatno točno. Međutim činjenica je da je osobama koje se nađu u ovakvoj situaciji, manje ili više visno o problemu, ugroženo jedno od temeljnih ljudskih prava – pravo na zdravlje. Naša sugovornica ima novaca pa će platiti pregled privatno, ali što da nema? Da, može se ‘napraviti blesava’ pa poći na hitnu, ali kao što sama kaže to joj je neugodno jer nije slučaj za hitnu. I primjerice čeka uredno svoj pregled do veljače i ne daj Bože uspostavi se da je nešto opasno… Osim prava na zdravlje može biti ugroženo i pravo na život. O navedenome problemu, ugroze prava na zdravlje u našoj državi, svjedoče i izvješća pučke pravobraniteljice.
Izvješće za 2023.
U 2023. godini građani su se najčešće obraćali pučkoj pravobraniteljici upravo zbog kršenja prava na zdravlje, a u tom području otvorena su 454 nova predmeta. Brojne su prepreke u ostvarivanju prava na zdravlje u našoj zemlji. Pritužbe pokazuju da mnogi građani otežano ostvaruju zdravstvenu zaštitu, bilo zbog nedostupnosti zdravstvenih usluga, nedostatka liječnika, neinformiranosti, administrativnih prepreka ili zbog sustava koji ne odgovara na potrebe pacijenata. Dio građana ukazuje da liječnici s njima ne razgovaraju profesionalno i obazrivo. Stanovnici udaljenih mjesta i otoka strahuju da će ostati bez jedinog liječnika. Onkološki pacijenti svakodnevno se suočavaju s listama čekanja i pokvarenim dijagnostičkim aparatima. Palijativne usluge nedovoljno su dostupne, unatoč naporima nekih da pacijentima olakšaju i omoguće dostojanstveni kraj života.
— Stoga ni u 2023. godini zdravstveni sustav nije mogao adekvatno odgovoriti na potrebe pacijenata – zaključak je Izvješća pučke pravobraniteljice za prošlu godinu.
I građani krivi?!
Za dodatni problem pri ostvarivanju prava na zdravlje krivi su dijelom i sami građani. Naime, mnogi su izgubili obvezno zdravstveno osiguranje nakon uvođenja obveze osobnog dolaska u HZZo jednom u tri mjeseca. Zbog toga su se uredu pučke pravobraniteljice najviše obraćali oni s teškim i/ili kroničnim oboljenjima i u lošoj financijskoj situaciji, majke koje primaju rodiljnu/roditeljsku potporu i studenti koji studiraju izvan RH.
Međutim, pučka pravobraniteljica smatra da je uvođenje ove obveze bilo protivno zabrani diskriminacije iz Ustava RH i Zakona o suzbijanju diskriminacije, da je stavilo niz osoba u nejednak položaj i ugrozilo ustavna jamstva prava na žalbu, prava na napuštanje teritorija i odlazak u inozemstvo, posebnu skrb prema osobama s invaliditetom, prava na zdravstvenu zaštitu i zaštitu mladeži te dostupnost obrazovanja. Stoga je pučka pravobraniteljica Ustavnom sudu podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne odredbe izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Zakon korektan
Prava pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite te način zaštite i promicanja tih prava uređena su Zakonom o zaštiti prava pacijenata koji je usklađen s međunarodnim demokratskim standardima. Kao i u svemu ostalome kod nas problemi nastaju prilikom implementacije, odnosno u praksi. Uglavnom, Zakon svakom pacijentu jamči opće i jednako
pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu primjerenu njegovom zdravstvenom stanju, sukladno općeprihvaćenim stručnim standardima i etičkim načelima, u najboljem interesu pacijenta uz poštivanje njegovih osobnih stavova. Zaštita prava pacijenata u Republici Hrvatskoj provodi se na načelima humanosti i dostupnosti, a upravo je dostupnost često u najmanju ruku upitna. Načelo dostupnosti zaštite prava pacijenata podrazumijeva jednaku mogućnost zaštite prava svih pacijenata na području Republike Hrvatske – jasan je Zakon, a svima nam je jasno da zdravstvene usluge nisu jednako dostupne stanovnicima otoka i ostalih udaljenih područja s jedne te stanovnicima većih gradova s druge strane. Nije da se na tome ne radi i da pomaka nema, ali problem manjka kadra čini se gotovo pa nerješiv.
Pravo na drugo mišljenje i presliku dokumentacije
Kako inače u pogledu ostalih ljudskih prava, tako i prava na zdravlje, neizmjerno je bitno biti što bolje informiran. Kao pacijent imate pravo na obaviještenost i pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka. Pravo na suodlučivanje može se iznimno ograničiti samo kada je to opravdano zdravstvenim stanjem u slučajevima i na način posebno određenim akonom. Kao pacijent imate pravo na potpunu obaviještenost o: svome zdravstvenom stanju, uključujući medicinsku procjenu rezultata i ishoda određenoga dijagnostičkog ili terapijskog postupka, preporučenim pregledima i zahvatima te planiranim datumima za njihovo bavljanje, mogućim prednostima i rizicima obavljanja ili neobavljanja preporučenih pregleda i zahvata, svome pravu na odlučivanje o preporučenim pregledima ili zahvatima, mogućim zamjenama za preporučene postupke, tijeku postupaka prilikom pružanja zdravstvene zaštite, daljnjem tijeku pružanja zdravstvene zaštite, preporučenom načinu života, pravima iz
zdravstvenoga osiguranja i postupcima za ostvarivanje tih prava. Vaše je pravo te obavijesti dobiti na način koji vam je razumljiv s obzirom na dob, obrazovanje i mentalne sposobnosti.
Pacijent ima uvijek pravo tražiti drugo stručno mišljenje o svome zdravstvenom stanju. Drugo stručno mišljenje je, na usmeni ili pisani zahtjev, obvezan dati svaki zdravstveni radnik visoke stručne spreme i odgovarajuće specijalizacije, koji nije sudjelovao u izravnom pružanju određenog oblika zdravstvene usluge pacijentu. Tijekom pružanja zdravstvene zaštite, nakon svakog pregleda i zahvata, pacijent ima pravo na obaviještenost o uspjehu, odnosno, neuspjehu i rezultatu pregleda ili zahvata kao i o razlozima za eventualnu različitost tih rezultata od očekivanih. Također, pacijent ima pravo biti upoznat s imenima te specijalizacijom osoba koje mu izravno pružaju zdravstvenu zaštitu.
Pacijent ima pravo na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje njegove bolesti te pravo o svome trošku zahtijevati presliku medicinske dokumentacije. U slučaju smrti pacijenta, ako to pacijent nije za života izrijekom zabranio, pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju ima bračni drug pacijenta, izvanbračni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra te zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta. I ove osobe mogu o svom trošku zahtijevati presliku medicinske dokumentacije.
Pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka. On ima pravo dati usmenu ili pisanu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovu prijmu u stacionarnu zdravstvenu ustanovu kao i o njegovom zdravstvenom stanju. Pacijent može imenovati i osobe kojima zabranjuje davanje tih podataka. Za slučaj kršenja ovih i drugih odredbi Zakona o zaštiti prava pacijenata predviđena je naknada štete koja pada na teret zdravstvene ustanove, naravno ukoliko se dokaže povreda pacijentovih prava.