Udruga Franak uputila je priopćenje vezano za godinu dana od kako je donesena nepravomočna presuda u Slučaju Franak.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
‘Prije točno godinu dana, 4. srpnja 2013. donesena je nepravomoćna presuda u “Slučaju Franak“, kojom je sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić proglasio 8 tuženih banaka krivim za nezakonito poslovanje kod ugovaranja kredita s valutnom klauzulom CHF i promjenjivom kamatnom stopom.
Između 2004. i 2009. godine preko 100,000 ljudi podiglo je kredite s valutnom klauzulom CHF. Nakon 2009. godine počeo je nagli rast tečaja CHF-a, koji je 2011. godine dostigao svoj maksimum, ali su u svemu tome banke još i dodatno jednostrano povećavale kamate nekoliko puta, pa su se većini dužnika otplatne rate za CHF kredite povećale i za 70%. Uslijed takve alarmantne situacije, najprije kroz internetski forum, a kasnije i na sastancima uživo, mala skupina ljudi ugrožena enormnim poskupljenjem cijene kredita s valutnom klauzulom CHF, odlučila je pronaći izlaz iz dužničke krize pravnim putem. I tako je utemeljena Udruga Franak, koja danas ima preko 15,000 članova, i koja i dalje raste.
Osnivači i najraniji članovi Udruge Franak odlučili su da će podići kolektivnu tužbu protiv banaka koje su plasirale kredite s valutnom klauzulom CHF te da će na taj način pokušati zaštititi ne samo članove udruge, nego sve dužnike s valutnom klauzulom CHF. Prvi pokušaj podizanja kolektivne tužbe protiv 8 banaka završio je neuspješno, jer Udruga Franak nije legitimirana za podizanje takve tužbe. Nakon toga uspostavljena je suradnja s udrugom Potrošač, te je ta prema zakonu legitimirana udruga u ime Udruge Franak podigla novu kolektivnu tužbu protiv 8 banaka zbog njihova nezakonita poslovanja. Odvjetnica Nicole Kwiatkowski i aktivni članovi Udruge Franak zajednički su sudjelovali u pripremi kolektivne tužbe, koja je podignuta u travnju 2012. Četvrtoga srpnja te godine održano je prvo ročište.
Sudac Radovan Dobronić vodio je proces u kojem je dokazano da su banke na nezakonit način ugovorile valutnu klauzulu CHF i promjenjivu kamatnu stopu u više od 100.000 kredita.
Točno godinu dana nakon prvoga ročišta, 4. srpnja 2013. sudac Dobronić donio je nepravomoćnu presudu kojom se nalaže da tuženih 8 banaka moraju dužnicima u kreditima s valutnom klauzulom CHF ponuditi izmijenjene ugovorne odredbe na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen dužniku uz fiksnu kamatnu stopu koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Razlog za takvu presudu ima dva glavna temelja:
1. Banke nisu upozorile potrošače na rizik koji za njih predstavlja valutna klauzula CHF, a rizik postoji zbog toga što HNB ni na koji način ne štiti tečaj kune u odnosu na CHF za razliku od tečaja kune u odnosu na euro, zbog toga što je CHF valuta koja se slobodno kreće na međunarodnom tržištu novca, zbog toga što je CHF valuta u koju bježi kapital u kriznim vremenima uslijed čega u takvim vremenima potpuno nekontrolirano jača njezin tečaj u odnosu na druge valute te zbog toga jer je valutna klauzula CHF nuđena u vrijeme dok je tečaj CHF-a u odnosu na euro bio vrlo nizak, pa su banke mogle znati da tečaj CHF-a u budućnosti može samo rasti, a nikako padati. Ništa od toga nije bilo objašnjeno korisnicima kredita, i to su u sažetom obliku glavni razlozi za presudu o ništetnosti valutne klauzule CHF u svim ugovorima o kreditu s tom klauzulom.
2. Banke su u pravilu ugovorile s korisnicima kredita promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja jednostranom odlukom banke, bez ugovorenih egzaktnih podataka o načinu promjene i bez ugovorenih razdoblja kada se razmatra promjena kamate. To je bio glavni razlog za presudu o ništetnosti promjenjive kamate.
Banke su na presudu uložile žalbu. Prošlo je godinu dana od prvostupanjske presude. Dužnici ugroženi divljanjem tečaja CHF-a i dodatnim divljanjem kamata čekaju sa zebnjom konačnu odluku Visokog trgovačkog suda, a dio dužnika u međuvremenu je postao potpuno kreditno nesposoban, zbog čega su se dogodile ovrhe nekretnina i deložacije obitelji. Ima i slučajeva sa smrtnim posljedicama, ima slučajeva raspada obitelji i slučajeva gubitka zdravlja, sve uslijed stresa zbog gubitka doma i gubitka vjere u život.
U međuvremenu se dogodio niz nepravomoćnih presuda u Srbiji zbog nezakonitih kamata, donijeta je pravomoćna presuda zbog ništetnosti valutne klauzule CHF u jednom pojedinačnom sporu u Austriji, a saznajemo da mađarska vlast priprema zakon na temelju kojeg će banke morati vratiti dužnicima razliku preplaćenog novca zbog rasta tečaja CHF-a.
To je dokaz da se u okruženju Republike Hrvatske događaju pozitivne promjene kojima se steže pravni obruč oko bankarskih nezakonitosti zbog kojih su korisnici kredita s valutnom klauzulom CHF dovedeni do „dužničkog ropstva“.
Većina CHF dužnika i nakon 10 godina otplate rata još uvijek ima preostale kunske glavnice veće od kunskih iznosa koje su primili od banaka, a rate u kunskim iznosima su im veće za 30% do 40% od rata na početku otplate kredita.
Udruga Franak vjeruje u nastavak pozitivne pravne prakse u Republici Hrvatskoj te u skoro potvrđivanje prvostupanjske presude.