Nedavno je odjeknula vijest o nacrtu zaključka UNESCO-vog Odbora za svjetsku baštinu u kojem se oštro kritizira način upravljanja dubrovačkim kulturnim nasljeđem. Kao glavni problemi navedeni su pritisak na povijesnu gradsku jezgru uslijed velikog broja turista u kratkom vremenu, uključujući i nagli priljev turista s brodova na kružnim putovanjima (tzv. cruisera), te potencijalna izgradnja golf resorta sa vilama i apartmanima na platou Srđa neposredno iznad Dubrovnika, pišu iz Zelena Akcije te najavljuju tribinu na tu temu u Zagrebu 18. lipnja u 18 sati.
”Problematično je i što Hrvatska nije obavijestila UNESCO o planovima realizacije navedenog projekta, što je bila njena obaveza prema Konvenciji o svjetskoj baštini.
S obzirom da Hrvatska nije dokazala da realizacija projekta na Srđu neće ugroziti jedinstvenu vrijednost Dubrovnika zbog koje je upisan na listu svjetske baštine, Odbor u svom nacrtu zaključka predlaže trenutnu obustavu svih daljnjih aktivnosti na realizaciji projekta. Također se predlaže slanje promatračke misije UNESCO-a i ICOMOS-a s ciljem cjelovitog sagledavanja mogućih posljedica svih navedenih problema na tzv. „jedinstvene univerzalne vrijednosti“ Dubrovnika, te hitna izrada propisanih studija. Na ove navode Ministarstvo kulture i gradske vlasti brane se pozivanjem na činjenicu da planirani projekt na Srđu nije unutar stare gradske jezgre i njene kontaktne zone, zanemarujući novije konzervatorske prakse koje u obzir uzimaju širi kontekst grada kao živog organizma, a ne tek njegove izolirane vizure.
Upravo u utorak, 17. lipnja, na 38. sjednici Svjetskog odbora za baštinu u Dohi (Katar) raspravljalo se o usvajanju navedenog zaključka, kojim bi se pokrenuli mehanizmi sudjelovanja UNESCO-a u zaštiti Dubrovačke povijesne jezgre i spriječilo njegovo stavljanje na listu ugrožene baštine.
Tim povodom Zelena akcija organizira tribinu u Udruženju hrvatskih arhitekata na kojoj će stručnjaci konzervatori, arhitekti i teoretičari konzervacije raspravljati o navedenim problemima te dati svoje mišljenje o nekim od mnogih pitanja koja se pojavljuju: Što za Dubrovnik znači biti dijelom svjetske kulturne baštine? Koje opasnosti prijete očuvanju Dubrovnika kao iznimne kulturne vrijednosti? Koliki je značaj UNESCO-vih upozorenja? Kakve su recentne smjernice za poimanje i zaštitu baštine prema novijim dokumentima UNESCO-a i ICOMOS-a?
Na tribini će govoriti:
– Maja Nodari, povjesničarka umjetnosti i konzervatorica
– Hrvoje Hrabak, Udruženje hrvatskih arhitekata
– Marko Špikić (FFZG), predsjednik ICOMOS-a Hrvatske