– U zajedničkom interesu je da pokažemo drugoj strani, dakle Vladi RH da dajemo podršku svim onima koji se bave obrazovanjem. Dakle, nastavnicima i profesorima u osnovnim i srednjim školama te ukažemo na problem koji postoji već proteklih tridesetak godina, a to je da naše plaće nisu usklađene kao i mnogo toga s ekonomijom države i šire. Visoko obrazovanje je očigledno u problemima. Nedostaje novaca u svakom pogledu – za bavljenje sa studentima, nedostaje kadra, opreme i Hrvatska je upravo jedna od država koja najmanje izdvaja za obrazovanje u svijetu – rekao je uvodno redovni profesor pri Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ujedno sindikalni povjerenik za nastavno osoblje Mato Brautović u četvrtak povodom štrajka zaposlenika spomenute institucije koji je održan u zgradi Ćira Carića.
Kako su naveli u pismu pročitanom prilikom skupa upućenom rektorima, dekanima i ravnateljima, razlozi njega je zaštita gospodarskih i socijalnih interesa članova Sindikata – zaposlenika na nenastavnim i neznanstvenim radnim mjestima u ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja te zaposlenika u nastavnim zvanjima i na radnim mjestima predavača i umjetničkih suradnika i to kroz povećanje plaća navedenim kategorijama za 6.11 post, odnosno 3.5 posto. Naime, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku netto plaća visoke stručne spreme zaposlenika u RH iznosi 8639 kuna, a netto plaća visoke stručne sprema zaposlenika za obrazovanje 6458 kuna. Najniža plaća za neznanstveno osoblje je manja od minimalne plaće u RH, naglasili su u pismu.
– Niske plaće službenika i namještenika zaposlenih na pomoćnim, tehničkim i administrativnim radnim mjestima predstavljaju egzistencijalni i socijalni problem osobama zaposlenim na tim radnim mjestima, međutim sve više predstavljaju i problem samim ustanovama koje radi neatraktivnosti takvih nedovoljno radnih mjesta često u sustav ne mogu zaposliti kadar odgovarajuće struke i kvalitete – iznijela je sindikalna povjerenica za nenastavno osoblje Sveučilišta u Dubrovniku, Sandra Buratović Maštrapa.
Kao jedan od razloga štrajka činjenica je da partnerski sindikati u obrazovanju, za svoje nenastavno osoblje iziskuju povećanje plaće, te bi u slučaju da Sindikat znanosti isto ne zatraži za zaposlenike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja došlo do nepravednog dispariteta u plaćama tih radnih mjesta suprotno načelu jednake plaće za jednak rad i rad jednake vrijednosti.
Na štrajk odazvala se većina zaposlenika u sveučilišnoj zgradi na Lapadskoj obali.
– Želimo poslati poruku javnosti koja je zasad koliko možemo procijeniti uz nas da je potrebno napraviti korekciju u svezi potplaćenosti ove skupine zaposlenika, a tek nakon toga se može ići u mijenjanje osnovice. Samo njenom izmjenom bi se u ovom trenutku zadržao raskorak u plaćama. Na Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju djeluje 39 zaposlenih koji su u stalnom radnom odnosu, a imamo i nekoliko vanjskih suradnika. Prema jutrošnjim rezultatima možemo reći da je štrajk uspio jer se njemu odazvala većina. Osjećamo i vidimo podršku studenata, hodnici su prazni kao i učionice te im zahvaljujemo ovim putem – kazala je sindikalna povjerenica podružnice Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Mirjana Muhoberac.
Štrajk, zaključili su, provodit će se na način da će zaposlenici u njemu biti jedan ili više dana u tjednu tijekom trajanja štrajka, u cijelosti uskraćivati svoj rad u vrijeme kad su ga dužni izvršavati. O danu odnosno danima u tjednu na koje će zaposlenici u cijelosti uskraćivati rad, Sindikat će pisano obavijestiti svaku ustanovu u sustavu najmanje 24 sata unaprijed.