U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, u Saloči od zrcala Dubrovačkih knjižnica, predstavljena je antologija „Poezija bokeljskih Hrvata“ književnika i publiciste Božidara Proročića i hispanistice dr. Željke Lovrenčić. Uz autora, o knjizi su govorili Gzim Hajdinaga, direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM), Veljko Đukanović, lektor, urednik i profesor književnosti, dok je moderator bio novinar i pisac Boris Njavro, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca. Okupljene je na početku pozdravila djelatnica Dubrovačkih knjižnica Nikolina Njirić, izrazivši zadovoljstvo što je Dubrovnik domaćin večeri posvećenoj hrvatskoj književnoj tradiciji Boke kotorske.
-Atmosfera je bila ispunjena toplinom i međusobnim poštovanjem, što se posebno osjetilo u iskrenom i srdačnom dočeku koji je domaćin Boris Njavro priredio autoru i gostima – rekao je književnik i publicist Božidar Proročić.
Njavro je naglasio kako je riječ o „važnom događaju i za Dubrovnik i za Boku“, ističući da je književnost „most između ljudi i civilizacija“. Nazvao je večer „jednim lijepim književnim susretom“ koji povezuje duhovne obale Mediterana i kulturni identitet hrvatskog juga.
Knjiga je objavljena u izdanju Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM), a uz Proročića, na njenom oblikovanju radila je i esejistkinja i hispanistkinja Željka Lovrenčić. Moderator Njavro posebno je istakao da je riječ o „velikom književno-kulturnom poduhvatu“ koji je spojio Crnu Goru i Hrvatsku u zajedničkom kulturnom prostoru.
Značaj i doprinos CEKUM-a
Direktor CEKUM-a Gzim Hajdinaga naglasio je da je ova institucija s ponosom podržala objavljivanje antologije:„Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore kontinuirano radi na afirmaciji i prezentaciji kulturnog stvaralaštva manjinskih naroda. Ova antologija potvrđuje koliko je važno očuvati i predstaviti bogatstvo identiteta Hrvata u Crnoj Gori, naročito u Boki Kotorskoj. Ona svjedoči o stoljetnim vezama naših gradova Ulcinja i Dubrovnika koje povezuje pomorska tradicija, kultura i uzajamno poštovanje.“Hajdinaga je dodao da Dubrovnik i Boka ne dijele samo more, već i duhovnu pripadnost istom kulturnom krugu, takođe da je zahvaljujući autorovom radu „Crna Gora dobila vrijedno svjedočanstvo o vlastitom kulturnom pluralizmu i trajanju“.
Zvonimir Deković o značaju antologije
Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, Zvonimir Deković, istakao je da je ova antologija „značajna publikacija za očuvanje identiteta Hrvata u Crnoj Gori, a posebno u Boki kotorskoj“. „Antologija Božidara Proročića pokazuje da se hrvatska riječ u Boki uvijek bila snažna i jaka. Ona svjedoči o kontinuitetu, snazi i stvaralačkoj energiji jednog naroda koji je, čuvajući svoj jezik i kulturu, čuvao i samoga sebe. Ovo je djelo koje će trajno ostati upisano u temelje hrvatske književnosti Crne Gore.“
Vrijednost i doprinos antologije
Antologija „Poezija bokeljskih Hrvata“ obuhvata hrvatsko pjesništvo Boke kotorske od 16. do 21. stoljeća, s prvim poznatim primjerima na latinskom i italijanskom jeziku, poput Jurja Bizantija i Ludovika Paskalića. Djelo posebno dobija na značaju jer je obogaćeno sa pet novih autora koji do sada nijesu bili zastupljeni u ranijim pregledima i antologijama, čime je dodatno proširen kanon hrvatskog pjesništva u Crnoj Gori.
Proročić i Lovrenčić ovom su antologijom trajno ucrtali Boku Kotorsku na hrvatski kulturni zemljovid, obuhvatajući i pjesnike iz Bara, Ulcinja i drugih dijelova Crne Gore. Time su potvrdili da se krug hrvatske književnosti u Crnoj Gori širi i danas, uz snažnu volju da se sačuva kulturni i jezički identitet Hrvata.
