I prije ovogodišnje krize koja je poremetila i stranu ponude i stranu potražnje, inflacija potrošačkih cijena bila je relativno niska i bez većih oscilacija. U proteklih je deset godina raspon prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena iznosio 4,5 postotnih bodova (od najnižih -1,1 posto 2016. godine do najviših 3,4 posto 2012. godine), iznose iz HGK.
U ovogodišnjim izvanrednim gospodarskim okolnostima, inflacija potrošačkih cijena nije snižena u mjeri koliko je ostvaren pad osobne potrošnje (potražnje). Naime, u prvih jedanaest mjeseci inflacija je ostvarena na razini od 0,2 posto što je samo 0,6 postotnih bodova manje nego prošle godine, iako je od travnja vidljivo deflacijsko kretanje cijena, usporedno sa zdravstvenom krizom. Štoviše, od osam mjeseci u razdoblju od travnja do studenoga, u svima je ostvaren godišnji pad cijena (osim rujna kada su cijene stagnirale), a godišnja je inflacija u cijelom tom razdoblju iznosila blagih -0,2 posto. Takav blagi pad tijekom osam mjeseci nije bio dovoljan da anulira rast u prva tri mjeseca (1,4 posto) te je prosječni godišnji rast potrošačkih cijena u prvih jedanaest mjeseci ostao u zoni rasta (0,2 posto).
Osnovni deflatorni pritisci ove su godine proizlazili iz cijena naftnih derivata odnosno pada globalnih cijena nafte koji se prelio na domaće tržište, dok su inflatorni pritisci proizlazili iz cijena hrane i usluga. Među uslugama po rastu cijena se izdvajaju usluge frizerskih salona, poštanske usluge, usluge sporta i rekreacije, ali i ugostiteljske usluge (koje su se suočile s većim padom prometa i potražnje).
Mali utjecaj velikog pada potrošnje na cijene pokazuje i temeljna inflacija koja je bila viša od ukupne inflacije te viša nego prošle godine (1,2 posto prema 1,0 posto). To se može objasniti time da usporenje potražnje nije bilo povezano uz raspoloživi dohodak nego uz fizičko ograničenje potrošnje (zabrana rada dijela trgovina u proljeće, ograničenje broja kupaca, kao i zdravstveni aspekt) te nisku razinu potrošačkoga optimizma i veću sklonost štednji nego potrošnji zbog neizvjesne kratkoročne budućnosti. Istodobno, na ponudu je negativni utjecaj imao pad uvoza (-9,7 posto).
Dakle, iako će ove godine pad gospodarske aktivnosti biti izvanredno snažan (oko 9 posto) pri čemu će promet u trgovini na malo odnosno osobna potrošnja pasti za oko 7 posto, godišnji rast potrošačkih cijena ostat će ipak u pozitivnoj zoni (+0,2 posto).
Izvor: HGK