Udruga Prijatelji životinja pisala je ministrici poljoprivrede Mariji Vučković tražeći da povuče rješenje o odstrelu domaćih životinja u okolici Opuzena i da donese novo rješenje kako bi, umjesto odstrela, lokalna zajednica oglasila napuštene životinje i predala ih zainteresiranima.
Iz Udruge navode da su svjesni da je te napuštene životinje trebalo zbrinuti još prije 10 godina, da zbog svega ispaštaju i ljudi i životinje, no smatraju da se problem nikako ne smije rješavati pucanjem.
– Životinje nisu krive za napuštanje, već su žrtve neodgovornih posjednika i državnih institucija koje ne rade svoj posao – naglašavaju iz Udruge.
Na priopćenje Ministarstva poljoprivrede da su bili dužni postupiti po zakonu, Prijatelji životinja navode da se slažu da postupanje prema životinjama treba biti u skladu sa zakonom, ali da se zakoni ne smiju provoditi selektivno, i to birajući najbrutalnija rješenja. – Koliko znamo, nijedna osoba koja je napustila domaću životinju nije za to kažnjena, iako Zakon o zaštiti životinja propisuje za to novčanu kaznu od 15 do 30 tisuća kuna – pojašnjavaju i smatraju da je pritom najveći krivac veterinarska inspekcija.
„Rješenjima Ministarstva poljoprivrede o odstrelu životinja prethodila su desetljeća kada se vlasnike domaćih životinja nije kažnjavalo zbog napuštanja životinja niti im je zato izrečena zabrana nabavljanja novih domaćih životinja. To je prvenstveno propust veterinarske inspekcije koja je dužna redovito kontrolirati uvjete držanja domaćih životinja, osobito kada osobe za to dobivaju državne poticaje. Nažalost, svojim nedjelovanjem Državni inspektorat podržava bezakonje jedinica lokalne samouprave koje desetljećima ne rješavaju problem vlasnika koji ne brinu o životinjama za koje dobivaju poticaje”, ističu iz Udruge tražeći rješavanje korijena problema, a to je ljudska neodgovornost.
U dopisu ministrici Prijatelji životinja žale što nisu ranije znali za slučaj šest koza na otoku Pagu kako bi se spriječio njihov pokolj. Ukazuju da koze nisu bile „podivljale”, nego su bile pitome, prilazile su turistima koji su im davali vodu, hranu, mazili ih i fotografirali se s njima, a imale su i vlasnicu koja se nije htjela o njima brinuti. „Vjerujemo da se slažete da je nužno zatražili sankcioniranje vlasnice koja je napustila koze, kao i sankcioniranje vlasnika možda i stotinu ‘podivljalih’ goveda, ovaca, magaraca i konja na dva lovišta u dolini Neretve, koji je napustio svoje životinje 2016. godine te su se one, prepuštene lutanju, dalje razmnožile, jedu cvijeće s groblja i traže hranu po tuđim posjedima. Vlasnik je izjavio da on unazad pet godina nema nadzor nad tim životinjama, dok su mu ovce pod nadzorom i ne čine štetu. Neshvatljivo je da osoba zbog čijeg se nemara i neodgovornosti izdaje rješenje o odstrelu mnogih životinja ima u svojem posjedu još životinja i da mu dosad nije izrečena zabrana nabavljanja novih životinja koje bi isto mogao napustiti”, naglašavaju u dopisu.
Opisuju da su napuštene domaće životinje prepuštene lutanju tuđim posjedima gdje traže hranu kako bi preživjele. Zato su još 2013. uputili zahtjev Ministarstvu poljoprivrede da provede istragu svih farmi koje su dobile poticaje kako bi se utvrdilo stanje u kojem se nalaze životinje i oduzele životinje svima koji zloupotrebljavaju mogućnost dobivanja poticaja i državnog zemljišta. Nisu dobili nikakav odgovor. No čak i kada ne dobivaju poticaje, ljudi prepuštaju svoje napuštene životinje najgoroj sudbini, što veterinarska inspekcija i Ministarstvo poljoprivrede trebaju sankcionirati i spriječiti.
Pritom, odlučni su Prijatelji životinja, rješenje ne može i ne smije biti odstrel, već se životinje trebaju hvatati i zbrinjavati humanim putem – elektropastirom i hranom ili, u najgorem slučaju, puškom za uspavljivanje. S obzirom na to da ih se vlasnici odriču, te životinje treba zatim dati ljudima koji imaju uvjete za brigu o njima.
Zaključno, apeliraju da Ministarstvo ni ubuduće ne „rješava” ljudsku neodgovornost odstrelom životinja koje nisu krive zato što su napuštene, već da zatraže da veterinarska inspekcija sankcionira nemarne vlasnike, a da postupak zbrinjavanja životinja ne uključuje njihovo ubijanje. Inače će se i dalje ponavljati iste nedopustive situacije na štetu nesretnih životinja, kao i ljudi po čijim zemljištima one gladne traže hranu.
Više informacija nalazi se na službenoj stranici Udruge.