Na poziv gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića, večeras su visoki dužnosnici obišli i obnovljeni kompleks Lazareta, koji se, podsjetimo, trebao otvoriti još u srpnju.
Prizemlje obnovljenog kompleksa Lazareta koji se prostire na približno pet tisuća metara kvadratnih i čija je obnova počela krajem 2012. godine, namijeni su javnim, kulturnim potrebama grada (muzejsko-galerijski, izložbeni, glazbeno-scenski prostori), dok su prostori na katu predviđeni za trgovine specijalizirane za prodaju proizvoda tradicionalnih obrta, a večeras su ih uz granonačelnika obišle i ministrica kulture RH Andrea Zlatar Violić i ministrica kulture Albanije Mirela Kumbaro Fruxi, koje su se i obratile medijima.
Andrea Zlatar Violić večeras je u obilasku Lazareta istaknula kako je to ‘upravo ono što je ona željela’.
– Ono što se u Hrvatskoj čeka već više od 25 godina jest da jedan prostor zaživi tako da bude otvoren. Krajnje je jednostavan u svojoj izvedbi i krajnje autentičan u svom prostoru, nalazi se na fantastičnoj lokaciji – on pripada gradu a na jedan način je zaštićen od onoga što se stalno spominje kao turistička agresija. Tako da mislim kako će sve svrhe koje smo ovdje spominjali, umjetničke, kongresne, znanstvene, moći naći svoj dio. Ono što me doista fascinira u izvedbenom smislu jest kombinacija autentičnosti, apsolutne jasnoće o starini od više od nekoliko stoljeća, a suvremena tehnologija koja je unutra fino upisana na način da u jednoj prostoriji možete imati i ples i koncert i filmsku projekciju – cijeli digitalni sustav je ovdje, sve je adaptirano za invalide i svi mogu koristiti sve. Lađe su segmentirane, a i tribine su sjajne. Upravo kombinacija jednostavnosti i korištenja suvremene tehnologije je fantastična – kazala je Zlatar Violić.
– Fascinirala sam novim konstrukcijama u staroj zgradi. Sjajna ideja je koristiti kulturno blago, s pričom i prošlosti, kao novo mjesto za performanse i suvremenu umjetnost. Mi u Albaniji također imamo sjajnu i bogatu povijest, te mjesta kao ovakva, a mislim da je ideja dijeljenja ovakvih prostora u zajedničkom prostoru zapravo nešto bez granica. Za zajednicu, ljude iznimno je važno imati novo mjesto kulture, novi put, nova kulturna mjesta čine ljude sretnijima i bogatijima – kazala je Mirela Kumbaro Fruxi.
Posljednji se na razvoj gradnje Lazareta osvrnuo i gradonačelnik Andro Vlahušić.
– Lazareti su danas ključni kulturni i infrastrukturni objekt u gradu. Trebalo je pet godina borbe da prihvatimo kako Lazareti trebaju biti upravo ono što jesu – otvoreni prostor od prve do zadnje lađe, široki trg koji zadovoljava nove i interese onih koji su već bili tu. Deša, Lero i ARL imaju fantastične prostore, s cijelim programom i Galerijom Otok također. Linđo ima svoj novi dom kojeg nikad nije imao, tu su i cijela nova dubrovačka ekipa – nove ravnateljice, novi direktori, novi ljudi koji trebaju dati novi duh. Na gradonačelniku je bilo da napravi logistiku. Grad Dubrovnik je sve financirao, očekujemo početkom rujna i uporabnu dozvolu, svi su računi plaćeni, odnosno, kompletno je završena financijska konstrukcija. Grad Dubrovnik će najvjerojatnije raspisati i natječaj za ideje što ovdje može biti, s obzirom koliko je prostor velik, a radi se i na izložbi iz Kine za narednu godinu, što je široka suradnja RH i Republike Kine. Trg će biti namjenjen javnoj funkciji i komercijalnom dijelu, zato što ćemo s komercijalnim dijelom finacirati značajni dio radova. Onda Dubrovnik dobiva zajednički prostor Revelina i Lazareta. Najam Revelina financira de facto kredit Lazareta, kombinacija Revelina i Lazareta je istočni ulaz u grad, pet godina grad je bio prazan i sve smo nabili na javne trgove. Čuli ste i stavove obje ministrice o tome koliko je važno imati ovakav prostor za široku javnu uporabu u gradu. Hvala svima koji su radili na ovome, išli smo korak po orak, ali baština ne može nego ići korak po korak.
Na pitanje koliko je novaca utrošeno u projekt, odgovara:
– Osigurali smo 34 milijuna kuna, koliko je bio prvotni natječaj, imamo dodatnih radova koji još nisu završeni, jer još imamo tri zadnje lađe kojima smo napravili sadržaj unutra, ali nismo promijenili krovove i fasade, jer dok se ovo radilo, ARL, Deša i Lero su konstantno radili. Nismo ih htjeli tjerati van, a inače, kretat će se maksimalno do dopuštenih u ugovoru 25 posto, s obzirom na kupe i krovove, oko 40-ak milijuna kuna. To je brojka na koju računamo – po ugovoru i maksimalna dopuštena mogućnost. Neke ćemo stvari morati kasnije napraviti, no završit ćemo u narednih godinu dana, no završeno je de facto već sad u funkciji – kazao je gradonačelnik.