Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije izradila je Prijedlog Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Delta Neretve, koji je javno predstavljen u Gradskom kulturnom središtu Metković u četvrtak. Plan upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže donosi se temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) i Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/19).
Sudionike su uvodno pozdravili ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Marijana Miljas Đuračić i viša stručna savjetnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Uprave za zaštitu prirode Marijana Kapa.
Pored javnih institucija, javnom izlaganju prisustvovalo je i lokalno stanovništvo kao dionici koji imaju važnu ulogu u poznavanju područja, vrijednostima i ugrozama istih te su njihova iskustva, mišljenja kao i svakodnevno djelovanje u ciljanom području imalo veliki utjecaj u izradi Prijedloga Plana upravljanja. Rezultati prikupljeni tijekom radionica koristili su se prilikom obrade podataka i njihovom implementiranju u konačan dokument predmetnog Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 Delta Neretve.
Javno izlaganje prijedloga Plana upravljanja sastojalo se od uvodne prezentacije o konceptu izrade plana upravljanja, procesu nastajanja te glavnih sastavnica istoga kao i prikazivanju kratkog filma o prirodnim vrijednostima doline rijeke Neretve.
Nakon obrazloženja sastavnih dijelova izrade dokumenta, slijedila su pitanja sudionika na koja su odgovarali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Uprave za zaštitu prirode, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri nadležnom Ministarstvu te predstavnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
Plan upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže je strateški dokument javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže koji se donosi za razdoblje od deset godina uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina. Provodi se kroz godišnje programe zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Iako je to upravljački dokument javne ustanove, sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području dužne su se pridržavati plana upravljanja.
Plan upravljanja sadrži analizu stanja zaštićenog područja, određene ciljeve upravljanja i aktivnosti za njihovo postizanje, pokazatelje provedbe plana i upravljačke zone zaštićenog područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
U dolini rijeke Neretve zaštićeno je sedam područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/2013, 15/2018, 14/2019 i 127/2019) u kategorijama posebnog ornitološkog rezervata (Pod Gredom, Prud, Orepak, Modro oko i jezero Desne, Kuti), posebnog ornitološko-ihtiološkoga rezervata (Ušće Neretve) te značajnog krajobraza (Predolac-Šibenica).
U području Neretve nalazi se i jedan zaštićeni mineral Kamene kugle u Općini Pojezerje.
Osim toga, područje doline rijeke Neretve značajno je za očuvanje stanišnih tipova i vrsta te područje očuvanja značajno za ptice koja su proglašena Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine br. 80/2019).
Dolina rijeke Neretve prepoznata je i kao Ramsar područje – močvara od međunarodne važnosti. Cilj Ramsarske konvencije je očuvanje vlažnih staništa na Zemlji koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica od kojih čovjek ima mnogostruke koristi i u određenoj mjeri ovisi o njima. Konvencija o vlažnim staništima (Ramsarska konvencija) donesena je 02. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru.
Prepoznati prirodni resursi neretvanskog kraja su: vodno bogatstvo, šume, plodno tlo, povoljan geografski položaj, karakteristična klima i pjeskovita morska obala. Kao izrazita specifičnost delte Neretve, nastale ljudskim djelovanjem, odnosno melioracijom, ističe se jendečki krajobraz, jedinstven krajolik obradivih površina ispresijecanih vodenim kanalima.